Europa ima veliku geografsku podijeljenost kada je riječ o vjeri u Boga. Prema istraživanju Pew Research Centera u Washingtonu, zapadni Europljani izražavaju vjeru u kršćanskog Boga na nižim razinama nego ljudi u srednjoj i istočnoj Europi.
Armenija (79%) i Gruzija (72%) su na vrhu popisa odraslih koji tvrde da vjeruju u Boga s apsolutnom sigurnošću, dok su Francuska (11%), Švicarska (11%) i Njemačka (10%) ispitane kao zemlje koje su imale najmanju sigurnost u Božje postojanje.
Prema popisu stanovništva iz 2011., više od (95%) Armenaca članovi su Armenske apostolske crkve, koja je osnovana u 1. stoljeću poslije Krista, a 301. godine postala je prva grana kršćanstva koja je postala državna religija.
Među ispitanim zemljama srednje i istočne Europe postoje samo tri iznimke u kojima manje od dvije trećine odraslih kaže da vjeruje u Boga: Mađarska (59%), Estonija (44%) i Češka (29%).
Manje od dvije trećine odraslih u većini ispitanih zapadnoeuropskih zemalja reklo je da vjeruje u Boga, dok u zemljama s velikom populacijom ljudi bez vjerske pripadnosti, poput Nizozemske, Belgije i Švedske, manje od polovice odraslih vjeruje u Boga.
Napustili su uvjerenja iz djetinjstva
Mnogi ispitanici u tim zapadnoeuropskim zemljama napustili su uvjerenja iz djetinjstva. Na primjer, u Belgiji se (55%) ispitanika trenutno identificira kao kršćanin, u usporedbi s (83%) onih koji su odgojeni kao kršćani.
Nasuprot tome, (93%) odraslih u Ukrajini kaže da su trenutačno kršćani, u usporedbi s (81%) koji kažu da su odrasli u kršćanskom domu.
Većina tih odraslih zapadnjaka kaže da su se “postupno udaljili od religije”, iako su mnogi rekli da je njihova veza s religijom izblijedjela zbog neslaganja sa stajalištima crkve o društvenim pitanjima kao što su homoseksualnost i pobačaj, prenosi Euronews.com.
Među ispitanim zapadnoeuropskim zemljama, samo u Portugalu (44%) više od tri od 10 kaže da su apsolutno sigurni da Bog postoji. Ljudi u nekoliko ispitanih zemalja srednje i istočne Europe izrazili su veću sigurnost u postojanje Boga, uključujući Rumunjsku (64%), Grčku (59%) i Hrvatsku (57%)
Češka ima najviše nevjernika
Diljem kontinenta, Europljani su uglavnom govorili da religija i država trebaju biti odvojene. Ali ovo je stajalište raširenije u zapadnoj Europi, dok je nekoliko zemalja srednje i istočne Europe podijeljenije. Na primjer, 46% Rumunja reklo je da bi njihova vlada trebala promicati vjerske vrijednosti i uvjerenja.
Istraživanje Pew Researcha također je pokazalo da je polovica ili više odraslih osoba u Grčkoj, Bosni, Armeniji, Gruziji i Rumunjskoj reklo da je religija vrlo važna u njihovim životima, u usporedbi s otprilike jednim od 10 odraslih koji su naglasili važnost religije u Francuskoj, Njemačkoj i Ujedinjenom Kraljevstvu.
Zemlje koje su imale najviše građana koji su otvoreno rekli da ne vjeruju u Boga su Češka (66%), Švedska (60%), Belgija (54%) i Nizozemska (53%).
Ove razlike proizlaze iz niza istraživanja koje je proveo Pew Research Center između 2015. i 2017. među gotovo 56.000 odraslih osoba (starijih od 18 godina) u 34 zemlje zapadne, srednje i istočne Europe.
Neznam za druge zemlje, ali za hrvatsku mislim da ovo nije točno. Ako je na popisu bilo preko 80% posto katolika, a ostali su pravoslavci, muslimani, protestanti, i još nekoliko procenata nevjernika, sigurno od tih silnih vjernika nemože pola njih da baš nevjeruje u Boga