Ljudi koji čine dobra djela su zdraviji, sretniji i duže žive

Ljudi koji čine dobra djela su zdraviji, sretniji i duže žive
Foto: Blue photo created by rawpixel.com - www.freepik.com

Istraživanje je pokazalo da ljudi koji čine dobra djela žive sretnije, zdraviji su, imaju bolje mentalno zdravlje te duže žive.

Dobrota i davanje dvostruko bolje štite cjelokupno zdravlje nego što to čine neki lijekovi.

Dobrota je odlična za vaše srce što je zanimljivo budući da je dobrota izraz ljubavi. Još je zanimljivije da je za zdravlje dobro čak i promatranje dobrih djela.

Tako se stvara oksitocin koji je poznat i kao „hormon ljubavi“. Taj hormon smanjuje krvni tlak i poboljšava zdravlje srca. Dobra djela ujedno mogu smanjiti i krvni tlak.

Razlog je to što oksitocin oslobađa drugu kemikaliju koja proširuje krvne žile i smanjuje krvni tlak.

Stvaranje oksitocina pomaže poboljšanju vašeg mentalnog zdravlja te vam tako može narasti samopouzdanje te postajete optimistični.

PROČITAJTE: Mala dobra djela koja činimo u tajnosti vratit će nam se

Dobrota ujedno stimulira proizvodnju serotonina. To je kemikalija koja izaziva pozitivne osjećaje.

Ne samo da ćete se bolje osjećati, nego ćete biti mirniji. Tako se smanjuje stres, nervoza i depresija. Osobe koje su neprestano dobre prema drugima imaju 23% manje kortizola (hormon koji uzrokuje stres) te sporije stare.

Istraživanje je pokazalo da su osobe koje su radile šest dobrih djela po tjednu bila mnogo bolje raspoložene od drugih. Ujedno su rekle da im je ugodnije u vezama s drugim ljudima te da manje izbjegavaju društvena okupljanja (kod osoba koje su inače imale takvih problema).

Budući da se dobrim djelima oslobađa endorfin u tijelu, dolazi i do smanjenja boli.

Više od polovice sudionika istraživanja reklo je da se osjećaju snažnije i ispunjenije energijom nakon pomaganja drugima; mnogi su rekli da su mirniji i da nisu deprimirani te se bolje osjećaju u vezi sebe.

Istraživanje je ujedno pokazalo da su najveći rezultati bili prisutni kod osoba koje su financijski mogle pomoći drugima.

Ljudi su biološki programirani za dobrotu iako svakodnevni stres to može promijeniti jer nas tjera da se usredotočimo na sebe, a ne na druge osobe i njihove potrebe.

Takav se stav prenosi i na našu djecu. Istraživanje s Harvarda iz 2014. godine pokazalo je da se djeca najviše slažu s rečenicom: „Moji roditelji su više ponosni na mene ako imam dobre ocjene nego ako pomažem drugima“.

Dobra vijest je da se dobrota može naučiti. I zarazna je!

Jedan od istraživanja, Ritchie Davidson je rekao: „To je kao dizanje utega. Ispostavilo se da ljudi doslovno mogu osnažiti svoje suosjećanje te pomoći drugima koji pate“.

Reci što misliš