4 manje poznate činjenice o Bibliji koje otkrivaju zašto joj možemo vjerovati

Kada govorimo o dokumentiranim dijelovima Biblije treba reći da jednostavno nemamo dovoljno rukopisa. Osim toga, postoje različite verzije. Većina njih se smatra manje važnima, no to je to. Tada se suočavamo s pitanjem: bez originalnih rukopisa, možemo li još uvijek vjerovati Bibliji?

Biblijska priča je jednostavna, ali je radnja komplicirana. Ona od nas zahtijeva da razmišljamo o vrlo nijansiranim idejama za čije razumijevanje je potrebno nešto puno snažnije od ljudskog uma.

„Postoji razmišljanje o tome da se sam paradoks nalazi u srži Biblije. I nešto je istinito u vezi toga“, kaže Sean Kelly, profesor filozofije na Harvardskom sveučilištu. „Paradoks je u srži i naše vlastite egzistencije… Smatram da sustav morala ne može ispravno reći tko smo mi“.

Mi kršćani kažemo za Bibliju da je ona u stvari vrlo zagonetna priča o čovječanstvu u odnosu s Bogom koji nas je stvorio, što je samo po sebi teško za odgonetnuti, s čime se teško povezati, teško razumjeti i iz čega je teško izaći bez da si postavimo pitanje koliko je ta cijela priča uopće pouzdana. Ipak, i bez originala, ona jest i biti će.

10 zapanjujućih znanstvenih činjenica iz Biblije

Što kršćani mogu reći ljudima koji sumnjaju u biblijsku vjerodostojnost? Evo četiri ideje.

– Imamo više od 10 000 dijelova iz kojih slažemo i potvrđujemo preciznost Biblije – što je na tisuće više od Homerovih ili Aristotelovih djela. Svi ti rukopisi, dijelovi, svitci i pergamenti su bili nekoliko puta provjeravani ne bi li se otkrile neke nedosljednosti. Za većinu dokumenata se pokazalo da uopće ne mijenjaju značenje cijele priče.

– Svaka poznata verzija se nalazi katalogizirana ovdje i ovdje. Ništa nije skriveno ili tajnovito.

Povjesničari potvrđuju dijelove Biblije i to baš, baš velike dijelove. „Imamo više dokaza za Isusa nego što imamo za bilo koga drugoga iz Isusovog vremena“, rekao je Bart Ehrman, UNC profesor religijskih znanosti koji je uz to i povjesničar, učenjak i agnostik.

– Ljudi koji su kopirali i re-kopirali ove dokumente su bili tako nevjerojatno pažljivi da postoji svega oko 10% razlike u dokumentima iz 800. godine prije Krista od onih iz 1500. godine. Gotovo je nemoguće zamisliti kako su mogli biti toliko precizni.

Ovo je nešto što bi kršćani trebali znati. No, Bog nam govori da je Njegova Riječ svjetlo našemu putu (Psalam 119, 105), što dovodi do novog pitanja: kako Bog može od nas tražiti da vjerujemo pisanoj riječi kada ta riječ danas nije napisana u svojem originalnom obliku?

Odgovor je da On to od nas ne traži.

Bog ne traži apsolutnu poslušnost pisanoj riječi. On traži apsolutnu poslušnost Bogu te pisane riječi. Bog tu ideju prikazuje u pričama gdje je duhovni Bog djelovao na tjelesnim okolnostima među stvarnim ljudima. Neki od tih detalja se gube u prijevodima, što je Bog mogao izbjeći da je tako odlučio. No nije.

BIBLIJA NIJE OBIČNA KNJIGA: Gdje treba početi sa čitanjem Biblije?

Koje su krajnje implikacije toga?

Jedna od stvari je da nas to prisiljava da čitamo cijelu Bibliju i da se ne usredotočujemo na djeliće teksta kako bismo saželi cijelu biblijsku doktrinu. To nas prisiljava na to da razmotrimo konzistentnost između Boga koji je prezentiran u ovome dijelu s Bogom koji je prezentiran u onome dijelu. Isto tako to nas prisiljava na to da proučavamo konzistentnost između likova od stranice do stranice kao i između hoda s Bogom koji su likovi imali tada i našeg današnjeg hoda s Bogom. To nam govori i da Bog iz Biblije želi odnos, a ne religiju.

Stoga čak i bez originala, je li Biblija čitljiva? Osobito, može li se taj biblijski Bog zaista prikazati kroz Riječ takvu kakva ona jest? Kako bismo odgovorili na ovo, morati ćemo to isprobati sami i otkriti.

Ovo sve nas čini vrlo ranjivima, čak i Boga koji se stavio u poziciju da bude prihvaćen ili odbijen od strane istih onih ljudi koje je stvorio, za koje je umro i zbog kojih je i napisana ova Riječ. Treba se priznati i reći da ovo ne zvuči kao nešto jednostavno. To zvuči kao proces koji uključuje spoticanje i predaju. Zvuči neuredno. Naravno, kao što shvaćanje istine često i jest.

Autorica: Janelle Alberts; Prijevod: Ivan H.; Izvor: Relevantmagazine.com