Jeste li ikada razmišljali o nečemu, a onda vam se na telefonu pojavi reklama za upravo tu stvar? Može li telefon čitati naše misli?
Nije samo slučajnost kada se to dogodi. Naši telefoni su najbolji uređaji za nadzor koji su ikada stvoreni u cijeloj povijesti čovječanstva. Kada nosite telefon sa sobom, nosite mikrofon, kameru, uređaj za praćenje lokacije i središte društvenih medija, sve u jednom.
Tehnološke tvrtke doslovno prikupljaju tisuće podataka o svakome od nas, a sve te informacije se unose u izuzetno sofisticirane algoritme.
Postoje mnoge aplikacije koje posebno zahtijevaju pristup vašem mikrofonu ili kameri. Neke aplikacije žele pristupiti i jednom i drugom. Davanje takvih dopuštenja aplikacijama vrlo je opasno.
Nije slučajnost kad se pojavi oglas za nešto o čemu ste upravo razgovarali s prijateljem. Pametni telefoni su najmoćniji uređaji za nadzor u povijesti čovječanstva. U džepu nosite mikrofon, kameru, uređaj za praćenje lokacije i središte društvenih mreža – sve u jednom. Tehnološke tvrtke prikupljaju tisuće podataka o svakom od nas, a ti podaci hrane sofisticirane algoritme koji predviđaju naše ponašanje.
Mnoge aplikacije traže pristup vašem mikrofonu ili kameri, a neke čak oboje. Davanje takvih dozvola može biti opasno. Neke aplikacije su dizajnirane da izdvajaju ključne riječi iz vaših razgovora, što objašnjava zašto se oglasi često čine jezivo preciznima.
Ako, primjerice, razgovarate o putovanju na Maldivi, nekoliko sati kasnije mogli biste vidjeti oglase za tropske destinacije ili hotele. Vaš telefon prati i vašu lokaciju, pa ako vozite autocestom, može vam se prikazati oglas za obližnji hotel.
Napredni senzori u telefonima
Senzori u telefonima postali su iznimno napredni. Prema Dominicu Sellittu, profesoru na Sveučilištu u Buffalu, telefoni mogu detektirati jesu li uključeni, koliko dugo nisu korišteni, ili čak jesmo li zaspali, temeljem podataka poput vremena i punjenja uređaja. Ovi podaci omogućuju algoritmima da zaključe više o nama nego što bismo pretpostavili.
Društvene mreže dodatno pogoršavaju situaciju. Vaš Facebook profil pravo je blago osobnih podataka – ne objavljujte ništa što ne želite da cijeli svijet zna. Umjetna inteligencija (AI) stoji iza svega: od prediktivnog unosa teksta do prepoznavanja lica i personaliziranih preporuka. Telefon bilježi svaki vaš klik, vrijeme provedeno na stranici, pa čak i brzinu tipkanja, stvarajući digitalni otisak vaših navika.
Što bi tiranska vlada mogla učiniti s ovom tehnologijom? Ako vlasti imaju pristup svim detaljima vašeg života, nema skrivanja. Stalno praćenje ima i psihološke posljedice. Nova studija pokazuje da konstantni nadzor povećava stres, držeći mozak u stanju “bori se ili bježi”. To posebno pogađa osobe s mentalnim poremećajima, poput shizofrenije ili socijalne anksioznosti.
Danas je rijetkost ne nositi telefon. Ipak, navika stalne povezanosti ima cijenu. Mladi Amerikanci, prema istraživanju AT&T-a, u prosjeku počinju plaćati vlastite telefonske račune tek s 27 godina, a 32% čeka do 30-ih ili kasnije.
Ovisnost o telefonima promijenila je društvo, ali je li nas učinila sretnijima? Vjerojatno ne. Dok AI tehnologija napreduje, naši telefoni znat će više o nama nego naši najbliži prijatelji. Pitanje je: jesmo li spremni za takvu budućnost?
