Gotovo 2.000 godina dokazi o drevnom poganskom kultu stajali su urezani u kamenu na području gdje će Radosna vijest naposljetku pustiti duboke korijene. Novoistraženi natpisi iz drevnoga grada Akmoneje, u današnjoj Turskoj, razotkrivaju vjerski život Frigije, biblijske regije kojom je putovao apostol Pavao.
Kako prenosi Fox News Digital, znanstvenici su proučili devet natpisa iz Akmoneje koji datiraju od 1. do 3. stoljeća poslije Krista. Tekstovi otkrivaju nove pojedinosti o svakodnevici i vjeri stanovnika toga grada. Najzanimljivije otkriće odnosi se na štovanje Demetre Karfoforos, oblika grčke božice poljoprivrede, plodnosti i žetve.
Istraživači Hüseyin Uzunoğlu sa Sveučilišta Akdeniz i Münteha Dinç sa Sveučilišta Uşak objavili su nalaze u znanstvenom časopisu Gephyra. Uzunoğlu napominje da je štovanje te božice poznato u Aziji, ali dosad nisu pronađeni pisani dokazi u Frigiji. To otkriće otvara nov prozor u duhovni pejzaž regije povezane s ranim kršćanstvom.
Novi zavjet bilježi da je Pavao prolazio Frigijom. U Djela apostolska 16,6 stoji da su Pavao i njegovi pratitelji prolazili kroz Frigiju i Galaciju, dok Djela apostolska 18,23 opisuju kako je ponovno putovao tim područjima utvrđujući učenike.
Nema dokaza da je Pavao osobno ušao u Akmoneju, što naglašava profesor Douglas Estes sa Sveučilišta South, no nalaz pruža širi kontekst okruženja rane Crkve. Društva su imala svećenstvo, obrede i uspostavljene bogove, a jedan natpis spominje i svećenicu Mandanu.
Unatoč snažnoj poganskoj tradiciji utisnutoj u javni život, poganstvo nije imalo posljednju riječ. Dok Djela apostolska bilježe Pavlovo naviještanje evanđelja Isusa Krista, arheolozi i danas otkrivaju tragove svijeta koji je kršćanstvo susrelo. Kamenje nosi imena zaboravljenih kultova, no povijest svjedoči da se kršćanstvo ukorijenilo, a evanđelje nastavilo napredovati.
