Tim istraživača i arheologa nedavno je otkrio niz stoljećima starih natpisa unutar Cenakula u Jeruzalemu — mjesta za koje se vjeruje da je lokacija Posljednje večere koju je Isus Krist blagovao sa svojim učenicima prije svoje muke, smrti i uskrsnuća.
Znanstvenici s Austrijske akademije znanosti (ÖAW) i Izraelske uprave za starine (IAA) pronašli su gotovo 40 elemenata koji se mogu opisati kao drevni grafiti na zidovima ove povijesne prostorije smještene na brdu Sion.
Otkrića, nedavno objavljena u časopisu Liber Annuus, obuhvaćaju 30 natpisa i devet crteža na zidovima Cenakula.
Kako piše CBN News, stari zidovi, istrošene površine i slaba rasvjeta dugo su otežavali istraživanje povijesti ovog svetog mjesta. No zahvaljujući najnovijim tehnološkim dostignućima, situacija se dramatično promijenila.
“Koristeći georadar, laserska mjerenja, skeniranje laserom i napredne fotografske tehnike, uspjeli smo dosegnuti svaki kutak Sobe Posljednje večere. Stvorili smo precizan 3D model prostora, a čak smo uspjeli zaviriti i unutar drevnog kamena”, izjavio je arheolog Amit Re’em za CBN News.
Ova tehnologija već je ranije pomogla u otkrivanju starih umjetnina i religijskih simbola, poput “Lava iz Judina plemena” i “Agnus Dei” — jaganjca koji simbolizira Isusa.
Nova slika povijesti Jeruzalema
Sada, najnovije otkriće natpisa iz srednjeg vijeka dodatno produbljuje razumijevanje o posjetiteljima koji su pohodili ovo sveto mjesto. Korištenjem multispektralne fotografije i tehnike refleksne transformacije slika (RTI), istraživači su detaljno dokumentirali natpise i potom ih u laboratoriju analizirali kako bi ih učinili čitljivima.
“Iz tih grafita vidimo novu sliku o zemljopisnoj raznolikosti i međunarodnom hodočasničkom pokretu prema Jeruzalemu u srednjem vijeku”, rekao je Ilya Berkovich, suautor istraživanja iz Austrijske akademije znanosti, za Scinexx.
Otkrića pokazuju da su kršćanski hodočasnici pohodili ovo mjesto između 14. i 16. stoljeća, ostavljajući poruke na svojim materinskim jezicima. Među zanimljivijim otkrićima je natpis kršćanske žene iz Alepa te ime Johannesa Polonera iz Regensburga u Njemačkoj, koji je između 1421. i 1422. godine posjetio Jeruzalem i o svom putovanju napisao knjigu.
Posebno je zanimljiv i armenski natpis “Božić 1300.” Istraživači vjeruju da je ovaj natpis povezan s dolaskom armenskih plemića, što daje dodatnu težinu teoriji da je kralj Het’um II. od Armenije, nakon pobjede u bitci kod Wādī al-Khaznadāra 1299. godine, došao do Jeruzalema.
