Brak u Europi očito nema istu sudbinu u svim državama. Najnoviji podaci o stopi razvoda u Europskoj uniji za 2023. godinu otkrivaju duboke razlike među zemljama i pokazuju da se institucija braka u Europi doživljava vrlo različito – od društva do društva.
U pojedinim državama više od polovice sklopljenih brakova završi razvodom. Na samom vrhu nalaze se Finska (55,5 razvoda na 100 brakova), Francuska (55,0) i Luksemburg (53,5). Visoke stope bilježe i Litva, Latvija, Švedska, Portugal, Poljska i Danska.
Sociolozi ove trendove često povezuju s jačom individualizacijom, većom ekonomskom neovisnošću partnera te činjenicom da razvod danas nosi znatno manju “društvenu stigmu” nego ranije. Brak se u tim društvima češće promatra kao osobni izbor koji traje dok ispunjava očekivanja, a ne kao trajna životna obveza.
Razvod i kršćani: Ove su 4 situacije u kojima razvod može biti moguća opcija
Na drugom kraju ljestvice nalaze se zemlje u kojima brak i dalje ima snažniju društvenu i kulturnu ulogu. Hrvatska se, s 25,5 razvoda na 100 brakova, ubraja među države s nižom stopom razvoda u Europskoj uniji. Još stabilnije brojke bilježe Rumunjska (20,4), Malta (19,7) i Irska, koja s 15,5 razvoda zatvara popis.
Zanimljivo je da se jug i jugoistok Europe u cjelini izdvajaju po stabilnijim brakovima, gdje tradicionalne obiteljske vrijednosti, vjera u Boga i društvena očekivanja i dalje snažno utječu na odluku da se brak očuva.
