Što bi današnji znanstvenici rekli na izjave Isaaca Newtona o Bogu?

Jesu li Bog i znanost u ratu? Ovo je popularan koncept u modernoj kulturi, ali bi taj koncept bio odbačen od strane čovjeka koji je bio u središtu znanstvene revolucije.

Isaac Newton je umro 20. ožujka 1727. Njegovo otkriće sile gravitacije, među drugim stvarima, je promijenilo način na koji vidimo svijet. Također je bio kršćanin s dubokim zanimanjem za teologiju i Bibliju.

Newton je svoju veliku karijeru započeo na sveučilištu Cambridge, a tu se i obratio na kršćanstvo. Znanost, Newton je rekao “ne može objasniti tko pokreće planete. Bog upravlja svime.” Newton je znanost gledao kao “vrt” koji Bog želio da on uređuje, a smatrao je da su mnoga njegova otkrića dolazila od Duha Svetoga. Vidio je inteligentnog Stvoritelja iza poretka svemira, koji održava ono što je stvoreno, a opisao je ateizam kao “besmislen”.

Newton je rekao: “Najljepši solarni sustav, planeti i komete su samo mogle nastati namjerom inteligentnog i moćnog Bića … Ovo Biće upravlja svime, ne kao duša u ovom svijetu, već kao Jahve nad svime, i On želi da ga zovemo Gospod Bog.”

Također je došao do značajnih otkrića na području matematike, optike i nebeske dinamike. Pored svog znanstvenog rada, bio je predani anglikanac koji je bio posvećen aktivnostima kao što je podjela Biblija siromašnima, a podržavao je i projekte gradnje crkvi u Londonu.

Njegov najpoznatiji rad “Principia Mathematica” je postavio nove temelje za razumijevanje neba i zemlje – uključujući i otkriće zakona gravitacije – koje je brzo dospjelo u nastavni plan poučavanja znanosti. Matemački fizičar Stephen Hawking je nazvao Newtona “divom bez premca u povijesti znanosti”.

Newton je bio prvi znanstvenik koji je dobio orden viteštva. Bio je slavan i popularan, a njegova smrt je smatrana kao veliki gubitak za Veliku Britaniju. Ono što je manje poznato je njegovo zanimanje za Bibliju i da je Newton je provodio dosta vremena u tumačenju proročanstva iz knjiga o Danielu i Otkrivenju, želeći razumjeti budućnost.

Napisao je 1,3 milijuna riječi o biblijskim temama. Njegov život je podsjetnik da predanost znanosti i Bogu ne mora biti u suprotnosti.

Jednom je rekao: “Ne znam kako djelujem svijetu, ali sebi se činim kao dječak koji se igra na obali mora, zabavljajući se da povremeno pronađem ljepši kamen ili školjku nego što je to uobičajeno, dok se ogromni neotkriveni ocean istine prostire preda mnom.”

Njegovo nasljedstvo nije samo njegova znanost prepuna otkrića, već vizija da Bog, ne samo da nije daleko od zakona stvaranja, već je u njihovom središtu.

Autor: Joseph Hartropp; Prijevod: Ivana R.; Izvor: Christian Today