Papa Franjo preminuo je u 89. godini života, objavio je Vatikan. Zdravstveni problemi pratili su ga dugi niz godina, a poznato je i da mu je u mladosti uklonjen dio plućnog krila.
S obzirom na to, papa je još prošle godine odobrio pojedinosti svojega pogreba, inzistirajući na skromnosti i jednostavnosti.
Potvrda smrti i protokol
Smrt pape tradicionalno potvrđuje kardinal kamerlengo, dužnost koju trenutačno obnaša irski kardinal Kevin Farrell. On, prema tradiciji, ulazi u prostoriju s papinim tijelom, doziva ga imenom i potom, nakon što ne dobije odgovor, proglašava njegovu smrt. Iako liječnici prethodno službeno potvrde smrt medicinskim putem, ovaj čin ima simboličnu vrijednost.
U javnosti se povremeno pojavljuje i mit o udaranju pape srebrnim čekićem po čelu, no Vatikan je više puta demantirao tu praksu.
Slijedi uništenje papinog prstena, simboličan čin koji označava završetak pontifikata, kao i pečaćenje njegovih odaja. Nakon toga, kamerlengo obavještava Kardinalski zbor, a vijest se zatim službeno objavljuje svijetu.
Razdoblje žalosti
Nakon papine smrti započinje devetodnevno razdoblje žalosti, poznato kao novendijal, koje potječe još iz starorimskih vremena. Italija u pravilu proglašava i nacionalnu žalost.
Tijelo pape bit će blagoslovljeno, obučeno u papinsko ruho te izloženo u bazilici sv. Petra, gdje će mu tisuće vjernika i svjetskih čelnika moći odati počast. Za razliku od prošlih pogreba, Franjo je želio jednostavnost – njegovo će tijelo biti izloženo u otvorenom lijesu, bez velike raskoši.
Dnevne molitve i mise zadušnice održavat će se u bazilici i širom katoličkog svijeta.
U prošlosti su pape znali biti balzamirani, a nekima su vadili i organe. Srca više od 20 papa čuvaju se kao relikvije u jednoj crkvi u Rimu, no ti su običaji danas napušteni.
Prijelazno razdoblje i izbor novog pape
U Vatikanu sada nastupa sedisvakancija, odnosno razdoblje „prazne stolice“, tijekom kojeg Crkvom privremeno upravlja Kardinalski zbor predvođen kamerlengom. No, u tom periodu nije dopušteno donošenje važnih odluka dok se ne izabere novi papa.
Pogreb i posljednje počivalište
Pogreb pape Franje očekuje se između četvrtog i šestog dana nakon njegove smrti, a bit će održan na Trgu sv. Petra. Obred će predvoditi dekan Kardinalskog zbora, 91-godišnji kardinal Giovanni Battista Re.
Većina papa pokopana je u kriptama ispod bazilike sv. Petra, uključujući i papu Benedikta XVI., koji je umro 2022. godine. Ipak, Franjo je još ranije izrazio želju da počiva u bazilici sv. Marije Velike u Rimu, crkvi koju je često posjećivao. Time će postati prvi papa u posljednjih stotinu godina koji nije pokopan u Vatikanu.
Tradicionalno se pape pokapaju u tri lijesa (od čempresa, cinka i brijesta), no papa Franjo je naložio da bude pokopan u jednostavnom lijesu od drva i cinka, u kojem će se nalaziti i rogito – dokument s opisom njegova pontifikata.
