Kršćani bi se tijekom korizme trebali usredotočiti na svoj odnos s Bogom i rasti u učeništvu. Ovih pet stvari se trebate odreći u korizmi!
Možda ste čuli za korizmu i pomislili da je to jednostavno vježba samoodricanja, vrijeme kada se trebamo odreći nečega što zaista volimo, poput čokolade, kako bismo mogli prigrliti patnju koju je Isus doživio na križu. No, korizma je daleko više od samoodricanja.
Korizma je sveta kršćanska svetkovina, šestotjedno razmišljanje i pokajanje koje se odvija prije Uskrsa. Počinje na Pepelnicu, koja ove godine pada na 14. veljače i završava na Veliki četvrtak, četvrtak prije Uskrsa. Namijenjen je obilježavanju 40 dana koje je Isus proveo u postu i podnošenju iskušenja u pustinji.
Nedjelje u korizmi nisu uključene u 40 dana, jer se smatraju ”malim Uskrsima”. Zamisao korizme jest da trebamo razmišljati o Kristovom vremenu koje je proveo u divljini, dok se pripremao za započinjanje Njegove službe.
Kršćani bi se tijekom korizme trebali usredotočiti na svoj odnos s Bogom i rasti u učeništvu. To može značiti odustajanje od nečega što bi nam moglo biti kamen spoticanja ili možda usvajanje nečeg novog, kroz davanje sebe drugima. Kada je riječ o odricanju nečega za korizmu, postoje uobičajene stvari kojih se ljudi obično odriču, poput kave, alkohola ili predugačkog spavanja. No mnogi od nas provode puno vremena u namjernim molitvama u vezi stvari, koje Gospodin želi da činimo za korizmu. Često su to jedinstvene stvari koje stvarno obuhvaćaju srce korizme i ono što znači pripremiti naša srca za kajanje i služenje u dubljem smislu.
Pogledajmo pet jedinstvenih stvari kojih se trebamo odreći u korizmi.
Eliminiranje toksina iz tijela za vrijeme korizme
Naša su tijela prekrasno stvorena. Svakoga od nas Bog je osmislio i stvorio na svoju sliku (Postanak 1,27). Važno je da pazimo na naša tijela, što je još jedan znak odavanja poštovanja na ovu istinu. Kao što nam je rečeno u 1. Korinćanima 6,19-20: „Ili zar ne znate? Tijelo vaš hram je Duha Svetoga koji je u vama, koga imate od Boga, te niste svoji. Jer kupljeni ste otkupninom. Proslavite dakle Boga u svom tijelu!“
Kada brinemo o svojim tijelima, brinemo se i za svoje umove. Brinemo se za to da budemo zdravi i sposobni obavljati Gospodinov posao. Dok Bog može i koristi bilo koga za svoje svrhe, čak i ako netko ima tešku bolest i veliki invaliditet, trebali bismo nastojati brinuti o posebnom domu kojeg je stvorio, u kojem su smještene naše duše, dok živimo tijekom našeg vremena na Zemlji.
Znamo da su otrovi loši za nas. Zbog zagađene vode možemo se razboljeti i čak umrijeti. Zaražena hrana može učiniti isto. Kao ”junk food”. Proučavanja su pokazala da ljudi koji jedu hranu, koja nije nutricionistički bogata, često pate od zamagljenosti uma i drugih vrsta iscrpljujućih stanja. Osim toga, ti su ljudi skloniji bolestima, uključujući neke vrste raka, koje mogu ometati naš rad za Gospodina. Nadalje, koristimo kemikalije u proizvodima koji mogu utjecati na naše zdravlje, poput losiona ili sapuna. Otrovi se mogu apsorbirati u našu kožu i dovesti do osjetljivosti, pa čak i zdravstvenih problema kod nekih ljudi.
Jedna zanimljiva vježba za korizmu uključuje eliminiranje što je moguće više toksina i otrova iz organizma. Umjesto gaziranih sokova pijte vodu ili svježe cijeđene sokove. Umjesto bijelog šećera, hranu prirodno zasladite voćem ili medom. Ftalati se često nalaze u lakovima za nokte, pa ako lakirate nokte, potražite lak bez ftalata. Ne bi bilo loše jesti ni organsko voće i povrće koje nema toliko štetnih ostataka pesticida. Bisfenoli, kao što su Bisfenol-A ili BPA, nalaze se u plastici, a jednostavna promjena na mikrovalnu pećnicu hrane u staklu umjesto u plastici može pomoći u smanjenju vaše izloženosti ovom toksinu.
Tijekom vremena korizme zastanite s prigovaranjima i samosažaljenjem
Prigovaranje otkriva nedostatak povjerenja, vjere i nade u Boga. Umjesto usredotočivanja na dobro, čovjek koji se neprestano žali i kuka time izražava užas, nezahvalnost i nezadovoljstvo životom i svime što je Bog dao. To je protivno radosti koju bismo trebali njegovati u Duhu Svetom. U Filipljanima 2,14-15, apostol Pavao potiče: „Sve činite bez mrmljanja i oklijevanja da budete besprijekorni i čisti, djeca Božja neporočna posred poroda izopačena i lukava u kojem svijetlite kao svjetlila u svijetu.“
Iako izražavanje osjećaja nije štetno i može biti zdravo, prigovaranje i razmišljanje o negativnom dovodi naše umove u negativno stanje i umanjuje našu zahvalnost za Božje blagoslove. Studije također pokazuju da ovo može štetiti našem zdravlju. Može utjecati na ljude oko nas, jer će se i oni osjećati negativno.
Kada se dogodi nešto uznemirujuće ili teško, u redu je to brzo priznati. Ali za korizmu, eksperimentirajte s time što ćete zastati odmah nakon priznavanja nevolje. Nadalje, uvježbajte svoj um na razmišljanje o tome što bi moglo biti dobro u ovoj situaciji ili vremenu ili se podsjetite na druge blagoslove koje imate, usprkos ovoj poteškoći. Preoblikovanjem naše perspektive i usredotočivanjem na pozitivno i dobro, usredotočujemo se na Gospodina i zahvalnost za sve što nam pruža. Čak i usred nevolja, možemo činiti ono što apostol Jakov savjetuje: ”…smatrati to velikom radošću” kada doživimo bilo kakve kušnje (Jakovljeva 1, 2).
U svom pismu Crkvi u Solunu, Pavao potiče nove vjernike neka se ”uvijek raduju, neprestano mole, zahvaljuju u svim okolnostima; jer to je volja Božja za vas u Kristu Isusu”. (1. Solunjanima 5, 16-18). Kada se usredotočimo na zahvaljivanje i zahvalnost, možemo bolje njegovati plodove Duha Svetoga u sebi i samim time bolje izvršavati Božju volju. (Galaćanima 5,22-23) Kada bolje izvršavamo ono što je Božja volja, možemo privući više ljudi u Božje kraljevstvo i povećati utjecaj Kraljevstva.
VIDI OVO: Molitva za vrijeme korizme
U korizmi se odrecite lijenosti
Svatko od nas je često zauzet. Većina nas radi cijele dane. Onda radimo još malo nakon što se vratimo s posla. Možda vježbamo u teretani, čistimo naše domove ili kuhamo za ljude koje volimo. Dok sav taj posao bude gotov, ponekad nam dođe da se zavalimo na kauč i samo cijele noći sneno gledamo televiziju ili da provedemo vikende, radeći što je manje moguće. No Biblija upozorava na lijenost, govoreći da lijena osoba mrzi raditi. Rečeno nam je da to vodi u propast. Izreke 18,9 upozoravaju: “Tko je lijen u svom poslu brat je onome koji uništava”, dok Izreke 13, 4 uče: ”Uzaludna je žudnja lijenčine, a ispunit će se želja marljivih”.
Iako ne možemo zaslužiti milost svojim radom, to je dar od Boga, znamo da Bog želi da marljivo radimo. Kao što apostol Pavao piše crkvi u Efezu: ”Jer mi smo Božje djelo, stvoreni u Kristu Isusu da činimo dobra djela, koja je Bog unaprijed pripravio da ih činimo”. (Efežanima 2,10)
Imajte na umu da lijenost nije isto što i odmor. Odmor je i dobar i znak pobožnosti. Bog potiče svoj narod na svetkovanje Šabata, dana odmora, svakog tjedna u čast Njemu i iz razloga brige o njima samima. Kao što je Gospodin rekao u Izlasku 20,9-10: ”Šest dana radi i obavljaj sav svoj posao, a sedmi dan je subota u čast Gospodinu, Bogu tvojemu. Na njemu ne smiješ raditi nikakav posao, ni ti, ni tvoj sin ni kćer, ni tvoja sluškinja ni sluškinja, ni tvoje životinje, ni bilo koji stranac koji boravi u tvojim gradovima”. Bez obzira na ovo, osim dana odmora, razmislite što još možete učiniti kako biste uklonili lijenost tijekom korizme. Ako imate slobodnog vremena, umjesto besmislenog prelistavanja po društvenim mrežama, možete li voditi ohrabrujući razgovor s nekime? Možete li pokositi travnjak svog starijeg susjeda ili isprazniti njihovo smeće?
U vremenu korizme, odustanite sami od sebe
Ovo naravno zvuči nemoguće: kako se možemo odreći samih sebe za korizmu? I iskreno, koliko god se trudili, vjerojatno to nikada ne možemo u potpunosti postići. No istina je da većina nas cijeni sebe i vlastite sebične interese, potrebe, brige i da stavljamo ono što nas muči iznad bilo čega drugog na ovom svijetu, uključujući i Boga. U središtu naših srdaca sebe stavljamo iznad Gospodina, oslanjajući se na vlastito razumijevanje umjesto na Božje. Današnja kultura često stavlja sebe u središte, a ne Boga. Ipak, Isus je na pitanje koja je najveća zapovijed od svih rekao sljedeće: „Ljubi Gospodina Boga svojega svim srcem svojim, i svom dušom svojom, i svim umom svojim. To je najveća i prva zapovijed. Druga, ovoj slična: Ljubi svoga bližnjega kao sebe samoga. O tim dvjema zapovijedima visi sav Zakon i Proroci.“
Najprije Bog, a onda drugi ”kao na primjer ja”. Puno je teže nego što možemo zamisliti raditi ovo dosljedno dan za danom. Vidjela sam majicu s popisom onoga čemu bismo trebali dati prioritet i sviđa mi se njezina jednostavnost:
”Dnevni prioriteti”, piše. ”Prvo, Bog. Drugo, drugi. Treće, ja. Tim redoslijedom”.
Većina nas je toliko naviknula sebe i svoju obitelj staviti na prvo mjesto, da ostatke ostavljamo Bogu i drugim ljudima u svijetu. Zato trebamo staviti sami sebe na posljednje mjesto ili barem to možemo pokušati raditi: ovo može biti korisno za činiti tijekom korizme. Kada stavimo Boga na prvo mjesto, naši umovi i naša srca bit će skladu s Gospodinom. Željet ćemo ono što on želi, a sve ostalo doći će na svoje mjesto. Perspektiva će se promijeniti.
Tada odjednom lakše opažamo ljude oko sebe i vidimo druge ljude u svijetu, naše bližnje. Imajte na umu da se riječ “bližnji” ne odnosi samo na ljude koji žive blizu nas. Bližnji su svi s kime smo okruženi i s kime smo u kontaktu. Budući da je internet doprinio tomu da svijet bude globalno selo, ovo se može primijeniti na svakoga koga upoznamo preko društvenih mreža. To uključuje vjernike i nevjernike ili, kako ih volim zvati ”one koji još ne vjeruju”.
Usvajanje načina razmišljanja stavljanja drugih ispred nas samih uvelike će povećati naše sposobnosti voljenja, iskazivanja empatije i velikodušnosti. Stavljanje drugih ispred nas samih može se prikazati na jednostavne svakodnevne načine. Na primjer, ogladnjeli smo i izvadili smo sendvič iz ruksaka. Okrenemo se oko sebe kako bismo vidjeli tko je u našoj blizini. Ne bi bilo loše ponuditi dio tog sendviča nekome tko sjedi u blizini nas.
VIDI OVO: 5 napasti kojima nas đavao napada u korizmi
Tijekom ovogodišnje korizme, umjesto odustajanja od nekih stvari, dodajte neke stvari svome životu
Tako je. Umjesto odricanja od nečega, razmislite o tome da nešto dodate svom životu. Dok se kroz požrtvovnost može izgraditi osobnost i pomoći čovjeku kako bi živio bolje, zdravije, svetije i discipliniranije za Krista, usvajanje novih znanja i vještina, zbog kojih ćemo biti više nalik Kristu, daleko je bolje za činiti tijekom korizme. Na primjer, možete početi voditi molitveni dnevnik ili možete na druge načine odlučiti pomagati zajednici u kojoj živite. Ako niste bili disciplinirani čitatelj Biblije, mogli biste uzeti u obzir mogućnost čitanja jednog poglavlja dnevno tijekom korizme. Druge zamisli uključuju doniranje jednog predmeta iz vašeg doma svaki dan u dobrotvorne svrhe; ovo je također sjajan način za uvođenje reda u vašem pretrpanom domu. To može biti i svakodnevno spremanje obroka za nekoga, proučavanje Biblije ili svakodnevno bogoslužje, svakodnevno volontiranje ili hodanje uz molitvu, kada šećete u tišini i uživate u Božjoj prisutnosti. Ovo možete nastaviti činiti i nakon korizme. To s vremenom može postati vaša navika pobožnosti, koja će vam pomoći u približavanju Gospodinu i u tome da postanete sve sličniji Isusu. Kološanima 3, 23 potiče nas na sljedeće: ”Što god radite, zdušno činite, kao Gospodinu, a ne ljudima”.
Važno je, osobito tijekom prakticiranja djela koja su vezana uz korizmu, potpuno prihvatiti novu aktivnost ili naviku koju preuzimate. Ako se radi o obvezi vođenja molitvenog dnevnika, nemojte to obaviti samo tako da to možete označiti kvačicom s popisa obaveza. Poštivanje korizme nije način zarađivanja Božje naklonosti, niti dokazivanja naše vrijednosti drugima. Činite to svim srcem, dajući cijeloga sebe za što što činite, kako biste mogli rasti i učiti.
Postoje mnoge druge ideje o tome čega bismo se sve mogli odreći za korizmu, ovo su samo neke. Molite se i razaznajte u što vas Bog poziva ove godine.
Autorica: Jessica Brodie; Prijevod: Ivan H.; Izvor: Christianity.com
