Tumačite li doista Bibliju doslovno?

Doslovno tumačenje Biblije može biti dobra stvar. To vjerojatno znači da želite točno znati što Bog govori i poslušni ste njegovim riječima. To znači da ne želite igrati rulet u smislu toga koje biblijske stihove treba slijediti. To znači da ste spremni poslušati sve zapovijedi Biblije, čak i one bolne.

No, doslovno tumačenje Biblije može vam stvoriti puno problema. Harold Camping je mislio da Bibliju tumači doslovno, što je dovelo do toga da pogrešno predvidi kraj svijeta, i to dva puta. Propovjednici evanđelja prosperiteta misle da Bibliju tumače doslovno, što ih dovodi do toga da naučavaju da bolest nikada nije Božja volja.

Dakle, što to znači istinski doslovno tumačiti Bibliju? Kako možemo biti sigurni da naše ‘doslovno’ tumačenje Biblije zapravo nije ‘teološko masakriranje’ teksta? Evo nekoliko jednostavnih pitanja koja će vam pomoći da Bibliju doista tumačite doslovno.

Što je autor namjeravao prenijeti izvornoj publici?

Prvo pitanje koje postavljate kada čitate Bibliju ne bi trebalo biti: „Što ovo znači za mene?“ Prvo pitanje uvijek mora biti: „Što je autor pokušavao reći izvornoj publici?“ Pitajte pitanja poput:

  • Je li autor nastojao ohrabriti prognane Izraelce?
  • Je li autor nastojao uvjeriti židovski narod da je Isus Mesija?
  • Je li autor nastojao ispraviti teološku pogrešku u crkvi?
  • Je li autor nastojao ohrabriti kršćane usred progona?

Razumijevanje izvorne namjere odjeljka nas čuva od pripisivanja modernih značenja Bibliji. Je li potrebno raditi, učiti i razmišljati kako bi se nekako došlo do originalnog značenja iz teksta? Naravno. No takav je rad dragocjen i nužan.

Koji se stil pisanja koristi u ovom dijelu Pisma?

Psalmi su prvenstveno poezija, što znači da bismo trebali očekivati ​​slikovito izražavanje, usporedbe i metafore. Pavlove poslanice su pisma, što znači da bismo trebali očekivati ​​relativno jednostavan, logičan slijed. Evanđelja su priče, što znači da treba očekivati ​​da svi elementi priča, onako kako ih pričaju očevidci, budu prisutni. Otkrivenje je po prirodi apokaliptično, što znači da treba očekivati ​​vrlo simbolički jezik. Ne možemo interpretirati Psalme na isti način kako tumačimo Pavlove poslanice. Ne možemo tumačiti Evanđelja na isti način na koji interpretiramo Izreke. Svaka se knjiga Pisma mora tumačiti u svjetlu svog književnog žanra. Upadamo u nevolju kada počnemo miješati žanrove.

Gdje se ovaj dio Pisma uklapa u svjetlu povijesti spasenja?

Sve Pismo se mora tumačiti kroz prizmu Božjeg plana spasenja. Čitajući Stari zavjet, zapitajte se: „Kako ove priče, naredbe ili proročanstva ukazuju na Isusa, i kako su ispunjene u Isusu?“ Uostalom, Isus je rekao da su cijeli Zakon i Proroci govorili o njemu. Upast ćemo u teološku nevolju ako počnemo primjenjivati starozavjetne naredbe, priče i proročanstva bez toga da ih prethodno pogledamo kroz prizmu Isusova života, smrti, uskrsnuća, uzašašća i povratka.

Što je Božja namjera za ishod ovog dijela pisma?

Drugim riječima, kako je Bog htio da odgovorim na ovu naredbu, obećanje, upozorenje ili prijekor? Trebam li se klanjati/štovati? Trebam li se pokajati? Trebam li biti hrabar? Trebam li se diviti? Namjera Božje Riječi nije da se čita i secira kao udžbenik kemije. Ona je živa i djelotvorna. Bog nam govori kada čitamo njegovu riječ. On želi da odgovorimo na njegove riječi, da slušamo njegovu riječ, živimo po njegovoj riječi. Mi smo se vršitelji riječi, a ne samo slušatelji.

Kako se ovaj odlomak uklapa u ostatak Biblije?

Opće pravilo za biblijske interpretacije je da jasni odlomci uvijek tumače nejasne odlomke. Dakle, kada Jakov kaže da smo opravdani našim djelima, taj odlomak tumačimo u svjetlu svega što Biblija kaže o opravdanju vjerom. Kad Pavao kaže da žene u Crkvi moraju šutjeti, to tumačimo u svjetlu Pavlova učenja da i muškarci i žene mogu javno prorokovati u crkvi. Upadamo u nevolju ako izoliramo odlomke Pisma.

Autor: Stephen Altrogge; Prijevod: Aleksandar J.; Izvor: Crosswalk.com