Razorno nevrijeme koje je nedavno pogodilo Zagreb i širu regiju više se ne može opisati kao rijetka pojava koja se događa jednom u stoljeću.
Stručnjaci upozoravaju da su klimatske promjene, zagrijavanje mora i specifični atmosferski uvjeti stvorili „savršenu oluju“ kakvu naša područja dosad nisu bilježila.
Atmosferski fizičar Branko Grisogono ističe da dosadašnje procjene o učestalosti ekstrema više ne vrijede, dok klimatologinja Lučka Kajfež Bogataj upozorava da će se ono što smo viđali jednom u 100 godina u budućnosti događati možda svakih deset, prenosi Večernji.
Oluja nije bila lokalna anomalija, već dio šireg poremećaja koji je krenuo s Atlantika, ojačao nad toplim Jadranom i donio nezapamćene udare vjetra od 140 km/h.
Znanost potvrđuje da je ljudski utjecaj na ovakav porast temperatura ključan, a naglo zagrijavanje Sredozemnog mora dodatno pogoršava situaciju. Granica između toplog juga i hladnog sjevera postaje sve izraženija, što stvara idealne uvjete za razorne ciklone.
Stručnjaci naglašavaju da panika nije rješenje, ali stihijsko djelovanje mora prestati. Potrebna je „klimatski sigurna gradnja“ i otpornija infrastruktura koja može izdržati nove standarde prirode.
Kajfež Bogataj ističe da to nije pitanje futurističke tehnologije, već političke volje i dugoročnog planiranja. Također, u Hrvatskoj nedostaje središnji klimatski centar koji bi objedinio podatke i vodio strategiju obrane.
Informiranje građana i razumijevanje rizika prvi su koraci prema sigurnijoj budućnosti. Kada društvo shvati ozbiljnost situacije, lakše će se nositi s promjenama i tražiti odgovorne politike koje štite ljudske živote i imovinu. Priroda nam šalje jasne signale, a na nama je da na njih odgovorimo mudrošću i pravovremenom akcijom.
