Umjetna inteligencija sve češće ulazi u područja koja su stoljećima bila rezervirana za humanističke znanosti. Najnoviji primjer dolazi iz međunarodnog istraživanja koje je, uz pomoć umjetne inteligencije, analiziralo neke od najstarijih biblijskih tekstova.
Studiju je vodio tim znanstvenika predvođen istraživačima sa Duke sveučilišta, a izazvala je veliku pozornost, ali i opravdanu skepsu.
Kako prenosi Express UK, istraživači su primijenili AI modele na prvih devet knjiga židovske Biblije, poznatih kao Enneateuh. Prema njihovim tvrdnjama, algoritam je prepoznao tri različita jezična stila koji bi mogli upućivati na različite autore ili skupine pisara. Profesor Thomas Römer s Collège de France istaknuo je da se razlike vide čak i u vrlo čestim i jednostavnim riječima poput „ne”, „koji” ili „kralj”.
Projekt je započeo još 2010. godine, kada je matematičarka Shira Faigenbaum-Golovin analizirala rukopis na drevnim keramičkim ulomcima iz oko 600. godine prije Krista. Ta su istraživanja, prema njezinim riječima, otvorila vrata primjeni sličnih metoda na biblijske tekstove.
AI je pritom identificirao tri tekstualne tradicije: svećenički izvor, deuteronomističku povijest i Knjigu Ponovljenog zakona, dok se pojedini dijelovi, poput pripovijesti o Kovčegu saveza u Prvoj Samuelovoj, nisu uklopili ni u jedan od tih obrazaca.
Autori studije tvrde da njihov rad donosi „statistički značajne dokaze” o jezičnim obilježjima biblijskih pisaca i urednika te da može poslužiti kao novi alat u raspravama o autorstvu. Ipak, važno je naglasiti da umjetna inteligencija nije neutralan sudac istine. Ona djeluje unutar okvira koje postavljaju ljudi, njihovi podaci i pretpostavke.
