Župnik iz Gorskog kotara misli da prije Božića ne treba ukrašavati naselje. Orašar mu je simbol zla. Uvjeren je da su vjernici pozvani na uklanjanje svega onoga što remeti hrvatski i katolički način proslave Božića.
Prenosimo objavu svećenika Josipa Tomića, župnika Župe Brod u cijelosti:
“ŽUPA BROD – JAVNA OSUDA POSTAVLJANJA SADRŽAJA NEPRIMJERENIH HRVATSKOJ KULTURI I POZIV NA UKLANJANJE
Ovožupni ured u Brodu smatra sablažljivim i opasnim za javno ćudoređe postavljanje sadržaja koji ne pripadaju hrvatskoj uljudbi i identitetu i to u vremenu još prije svetog vremena adventa.
Ističemo da hrvatski kulturni krug ne predviđa nikakvo ukrašavanje naselja prije Božića, jer isto onda poništava i ne uklapa se u pokorničko vrijeme iščekivanja Božića.
Ovaj ukras, tzv. orašar ne pripada hrvatskim i katoličkim načinima ukrašavanja javnih prostora za Božićno doba već je dio okultne i trgovačke prakse kojom se s javnih mjesta uklanja Onaj koji je smisao proslave Božića, Isus Krist čije rođenje slavimo.
“Orašar”, simbol zla, nema nikakve povezanosti s Božićem.
Tražimo od odgovornih da isti ukras uklone s područja Župe Brod, a u suprotnom pozivamo župljane da ga uklone, bez oštećivanja, kako bi mogao biti predan onima koji su ga postavili.
Vjera traži i javno iskazivanje, a kao vjernici pozvani smo ukloniti sve ono iz javnog prostora što remeti naš hrvatski i katolički način proslave Božića.
Oni koji ovaj ukras smatraju načinom “proslave” Božića, mogu ga slobodno uzeti svojoj kući i u svojoj kući slaviti bilo što, osim Božića, čiji ovaj zli lik nije simbol ni obilježje”, piše ovaj svećenik.
Koja je simbolika Orašara?
Zagrebački fratar Stjepan Brčina objavio je na svom Instagram profilu tekst o liku orašara koji je na nekim mjestima postao sinonim Božića, nauštrb malog Isusa kome je blagdan zapravo posvećen. Tekst prenosimo u cijelosti:
Orašar je figura koji proizlazi iz njemačkog folklora i služi kao amajlija za sreću i tjeranje zlih duhova. Popularizacija ove figure potaknuta je i svjetski poznatom bajkom i baletom zvanom Orašar u kojoj je ovaj lik ni manje ni više nego heroj koji se bori protiv kralja štakora/miševa. Orašar je začarani dječak.
Je li normalno da Isusa Krista zamijeni Orašar koji se bori protiv štakora, tj. poganska amajlija za sreću? Nije Orašar samo ispred crkve sv. Marka, problem je u tome što se Orašar našao i u mnogim kršćanskim obiteljima koji ga spremno doživljavaju kao simbol Božića, najčešće ne razmišljajući o tome što unose u svoje domove. Važno je da si in. Pojedini portali uporno pokušavaju pronaći poveznicu između Orašara i Božića nekim sladunjavim pričama.
Ovako navodi jedan portal: “Prije svega, njemački folklor kaže kako orašari štite naš dom od zlih duhova te donose sreću i mir. Predstavljaju snagu pa kao takvi mogu štititi vas i vaš dom. S obzirom na to da su se orasi i ostali orašasti plodovi skupljali tijekom jeseni, u zimskim mjesecima orašari su bili češće korišteni pa ih i zbog toga povezujemo s blagdanima.”
Naravno, čim nešto ima magijsku moć da štiti i donosi sreću zagarantirano postaje hit.
Pa i da ima poveznice s Božićem, onda može biti samo sporedna uloga u jaslicama (kad bi mu i našli poveznicu), a ne glavni i jedini lik kao da slavimo rođenje Orašara, a ne Isusa Krista. Kupnjom i ukrašavanjem bora nekršćanskim simbolima zapravo pomažete relativizaciji Božića. Očigledno je nekima lakše gledati začaranog dječaka nego dječaka ljubavi. (1Iv, 4,16)
Reći će Isus: “Dobro prorokova Izaija o vama, licemjeri, kad napisa: Ovaj me narod usnama časti, a srce mu je daleko od mene. Uzalud me štuju naučavajući nauke — uredbe ljudske. Napustili ste zapovijed Božju, a držite se predaje ljudske.” ( Mk 7,5-8).
