Europski demografski krajolik proživljava korjenite promjene, a najnoviji podaci iz Švedske služe kao ozbiljno upozorenje ostatku kontinenta.
Prema istraživanju Aftonbladeta, čak 22 posto žena u dobi od 20 do 45 godina u Švedskoj uopće ne planira imati potomstvo. Nasuprot tome, samo 8 posto muškaraca dijeli takav stav, što ukazuje na rastući društveni jaz u percepciji obitelji i roditeljstva.
Ovi trendovi izravno utječu na stopu plodnosti koja je u Švedskoj pala na povijesni minimum od 1.43, što je najniža vrijednost zabilježena još od 1749. godine. Situacija u Hrvatskoj tek je neznatno bolja sa stopom od 1.47, dok je prosjek Europske unije pao na zabrinjavajućih 1.38.
Države poput Malte, sa stopom od tek 1.06, već se bore s kritičnim manjkom novorođenčadi. Za održavanje stabilne populacije bez migracija, svaka bi žena u prosjeku trebala imati 2.1 dijete.
Demograf Martin Kolk objašnjava kako je rađanje djece od prirodnog životnog čina postalo pažljivo planiran projekt. Mlade žene danas traže idealne preduvjete prije zasnivanja obitelji: stabilne prihode, adekvatan stambeni prostor i osobni osjećaj zrelosti. Karijera i samoostvarenje često postaju prioriteti koji trajno odgađaju ili potpuno potiskuju želju za majčinstvom.
Najveću prijetnju ipak predstavlja takozvana demografska inercija. U zemljama poput Italije, generacije žena u reproduktivnoj dobi od 20 do 39 godina postaju sve malobrojnije.
Čak i uz eventualni porast želje za djecom, bit će iznimno teško preokrenuti trend jer jednostavno nema dovoljno potencijalnih majki koje bi osigurale biološki opstanak i demografsku obnovu europskih naroda.
