Nedavno predstavljena anketa Europske unije, namijenjena djeci već od osme godine, izazvala je snažne reakcije roditeljskih udruga u više država članica.
Kritičari tvrde da je riječ o prekomjernom zadiranju u osjetljiva područja rodnog identiteta i obiteljskih vrijednosti, dok EU ističe da je anketa dio šireg programa podrške djeci.
Prema dostupnim informacijama, upitnik objavljen na službenoj internetskoj stranici EU-a traži od djece da navedu svoje ime i prezime te da odaberu rod među sljedećim opcijama: „dječak, djevojčica, ne želim reći, drugo“. Također uključuje pitanja o mentalnom zdravlju te o tome smatra li se dijete dijelom „LGBTIQ+“ zajednice.
Roditeljske udruge, među kojima i organizacija Parents Protecting Children, upozoravaju da je uključivanje djece u prepoznavanje ili deklariranje rodnog identiteta u tako ranoj dobi neprimjereno i da predstavlja nastavak, kako tvrde, „ideološkog pritiska“ iz Bruxellesa.
Stavovi kritičara: „zamućivanje osnovnih pojmova“
Magdalena Czarnik iz spomenute udruge smatra da anketa označava novu fazu šire kampanje EU-a usmjerene na redefiniranje rodnih i obiteljskih pitanja.
„Djeci se poručuje da mogu izabrati muški ili ženski spol, odbiti odgovoriti ili odabrati neki drugi rod. To je prvi korak u relativiziranju osnovnih pojmova“, izjavila je.
Czarnik je posebno naglasila ulogu organizacija financiranih iz europskih fondova, poput ILGA Europe. Ona velik dio svog proračuna dobiva od Europske komisije. Po njezinu mišljenju, takve organizacije provode političke smjernice koje dolaze iz europskih institucija i potom se nameću državama članicama. Pri tome, tvrdi, promicanje rodnih politika među maloljetnicima može imati negativne društvene posljedice.
Obrana EU-a i širi politički kontekst
EU navodi da je anketa dio „Europskog jamstva za djecu“, inicijative usmjerene na poboljšanje pristupa obrazovnim i socijalnim uslugama za djecu diljem Unije. U Bruxellesu odbacuju kritike da je riječ o ideološkom pritisku, ističući da je prikupljanje podataka potrebno za bolje oblikovanje politika.
Rasprave o ovoj temi pojavile su se u razdoblju povećanih napetosti oko pitanja obitelji i rodnih prava u pojedinim državama članicama. Nedavna presuda Suda EU-a kojom se Poljskoj nalaže priznanje stranih istospolnih partnerstava izazvala je dodatne političke reakcije. Bivši poljski premijer Mateusz Morawiecki nazvao je presudu „očitim napadom na obiteljsko pravo“ te pozvao europske institucije da „maknu ruke od naše djece“, piše The European Conservative.
