Europske tvornice oružja trenutno se šire gotovo tri puta brže nego u mirnodopskim razdobljima, a analiza satelitskih podataka otkrila je dva milijuna kvadrata novih industrijskih postrojenja.
Ovaj trend ukazuje na naoružavanje povijesnih razmjera, potaknuto ratom u Ukrajini i nesigurnom američkom predanošću europskoj sigurnosti, piše Financial Times.
Korištenjem radarskih satelita Sentinel-1 Europske svemirske agencije, analizirano je 150 lokacija u vlasništvu 37 kompanija specijaliziranih za naoružanje. Podaci pokazuju da trećina njih bilježi ubrzano širenje ili nove gradnje. Površina industrijskih zona s vidljivim promjenama porasla je s 790.000 kvadrata u razdoblju 2020.–2021. na čak 2,8 milijuna kvadrata između 2024. i 2025. godine.
Među najvećim projektima ističe se tvornica Rheinmetalla i mađarskog N7 Holdinga u Várpaloti, zapadna Mađarska. Ondje se proizvodi streljivo za borbena vozila, a planirana je i proizvodnja topničkih granata od 155 mm te streljiva za tenkove Leopard 2.
1/4 @FT did a splendid job analyzing satellite data to show that defense re-industrialization across Europe is progressing quickly. FT analyzed data from 150 construction sites involving 37 companies. Total area under construction of defense industrial enterprises increased pic.twitter.com/zmXqlI14r3
— Alex Melikishvili (@A_Melikishvili) August 13, 2025
Povjerenik EU-a za obranu Andrius Kubilius izjavio je da se europski kapacitet proizvodnje od ruske invazije povećao s 300.000 na dva milijuna komada streljiva godišnje. Najveći rast pripisuje se upravo Rheinmetallu, koji planira do 2027. proizvoditi 1,1 milijun granata godišnje.
Unatoč ovim brojkama, stručnjaci upozoravaju da će stvarna proizvodnja biti manja od deklariranih kapaciteta. Još ozbiljniji izazov ostaje razvoj dalekometnih projektila, bez kojih Europa teško može pratiti ruski tempo mobilizacije.
„Ako ikada želimo imati vjerodostojno odvraćanje, moramo drastično proširiti proizvodnju projektila, protuzračne obrane, topništva i dronova”, naglasio je Fabian Hoffmann sa Sveučilišta u Oslu.
Europa tako napušta mirnodopski model i ulazi u razdoblje dubokih strukturnih promjena obrambene industrije – promjena koje će oblikovati sigurnosnu sliku kontinenta u godinama koje dolaze.
