Više od dva desetljeća nakon što je Francuska ukinula obvezni vojni rok, sve veći broj mladih Francuza dobrovoljno se prijavljuje u vojne rezerve.
Broj rezervista porastao je s 28.000 u 2014. na više od 46.000 danas, a vlada predsjednika Emmanuela Macrona planira do 2035. dosegnuti 105.000 – gotovo polovicu broja aktivnih vojnika.
Povećana ulaganja u vojsku, koja bi 2027. trebala dosegnuti 64 milijarde eura, usmjerena su na jačanje sigurnosti u sjeni sve agresivnije Rusije i nesigurnosti oko američke zaštite Europe.
Studentica prava Constance i inženjer Gabriel među tisućama su mladih koji se odlučuju na dvotjedne rigorozne obuke u postrojbama poput 24. pješadijskog puka u Versaillesu. Ondje se kandidati, stari od 17 do 57 godina, suočavaju s napornim rasporedom – ranojutarnjim ustajanjima, kasnim počincima i praktičnim uvježbavanjima borbenih tehnika, od rukovanja oružjem do orijentacije kompasom, piše Deutsche Welle.
„Učimo raditi zajedno, iako smo različitih zanimanja i godina“, ističe Constance. Gabriel pak priznaje da ga je na odluku potaknula i prijetnja rata na europskim granicama, ali i teroristički napad na Bataclan 2015. godine.
Rezervisti nakon osnovne obuke sudjeluju u sigurnosnim operacijama poput Operacije Sentinelle, pokrenute nakon terorističkih napada u Francuskoj, a dio njih s posebnim kvalifikacijama može biti raspoređen i u inozemstvo. Interes je velik – od stotinu kandidata za obuku izabire se tek četrdesetak. Međutim, neki odustaju zbog napora ili nedostatka vremena.
Slične mjere jačanja vojske provode i druge europske zemlje: Litva, Švedska i Latvija vratile su obvezni vojni rok, dok Poljska planira godišnje obučavati 100.000 civila. U Francuskoj javnost snažno podržava ove mjere – istraživanja pokazuju da bi gotovo polovica mladih bila spremna pristupiti vojsci u slučaju rata.
Kako kaže jedan od rezervista, otac dvoje djece: „Služim svojoj zemlji kao civil, ali sada ću joj služiti i kao borac.“
