Chatbotovi koje pokreće umjetna inteligencija (AI) izgrađeni su na temelju golemih količina podataka s interneta, često uključujući znanstvene radove i analize svjetskih stručnjaka. No, novo istraživanje pokazuje da se sada događa obrnuti proces – ljudi, među njima i sveučilišni predavači, sve više nesvjesno usvajaju jezične obrasce umjetne inteligencije.
Znanstvenici s Instituta Max Planck za ljudski razvoj analizirali su više od milijun nedavnih predavanja i podcasta te otkrili mjerljiv porast uporabe riječi koje preferira ChatGPT. To je prvi empirijski dokaz da se utjecaj umjetne inteligencije širi izvan pisanog teksta i ulazi u spontanu govornu komunikaciju.
U istraživanju su pregledali 360.000 YouTube predavanja i dvostruko više podcast epizoda. Rezultati pokazuju da od pojave ChatGPT-ja 2022. godine govornici sve češće koriste izraze poput „shvatiti“, „hvalisati se“, „naglo“ ili „pedantan“ – upravo one riječi koje AI najradije koristi.
Ovaj fenomen ne ostaje zatvoren samo u akademskoj zajednici i tehnološkim krugovima, već se širi na obrazovanje i poslovni svijet. Stručnjaci upozoravaju da bi takav trend mogao dugoročno utjecati na jezičnu i kulturnu raznolikost.
Slični rezultati objavljeni su i u časopisu Science Advances. Analiza medicinskih radova od 2010. do 2024. otkrila je nagli porast određenih stilskih izraza nakon što su alati umjetne inteligencije postali dostupni široj javnosti. Prema istraživanju Sveučilišta u Tübingenu, najmanje 13,5 posto biomedicinskih radova prošle godine imalo je tragove obrade pomoću velikih jezičnih modela (LLM).
Iako AI donosi mnoge koristi, ovo istraživanje otvara važno pitanje: hoće li strojno oblikovan jezik potisnuti prirodnu raznolikost ljudske komunikacije?
