U četvrtak su 50 istaknutih svjetskih znanstvenika upozorili da su rekordno visoke emisije stakleničkih plinova i smanjenje onečišćenja zraka uzrokovali nezapamćeno ubrzavanje globalnog zagrijavanja.
Prema njihovom istraživanju namijenjenom kreatorima politika, zagrijavanje uzrokovano ljudskim aktivnostima raste nevjerojatnom stopom od preko 0,2 stupnja Celzijeva po desetljeću od 2013. do 2022. godine.
U istom razdoblju, prosječne godišnje emisije dosegle su rekordnih 54 milijarde tona CO2 ili ekvivalent u drugim stakleničkim plinovima, što je otprilike 1700 tona svake sekunde. Ove nove informacije bit će predstavljene svjetskim liderima na klimatskom summitu COP28 u Dubaiju ove godine, gdje će se razmotriti napredak u postizanju ciljeva Pariškog sporazuma o klimi iz 2015. godine.
Piers Forster, glavni autor izvješća i profesor fizike na Sveučilištu u Leedsu, izjavio je da, iako još nismo dosegnuli zagrijavanje od 1,5 stupnja Celzijevih, ugljični proračun, odnosno količina stakleničkih plinova koje ljudi mogu emitirati a da ne prekorače taj prag, vjerojatno će biti prekoračen za samo nekoliko godina.
Prema Forsteru i kolegama, taj proračun je smanjen za polovicu od trenutnih podataka koje je prikupio Međuvladin panel za klimatske promjene (IPCC) u svojem najnovijem izvješću iz 2021. godine, u kojem su mnogi od njih sudjelovali.
Zagrijavanje svijeta je većinom posljedica izgaranja fosilnih goriva
Znanstvenici su istaknuli da bi emisije CO2, metana i drugih plinova koji uzrokuju globalno zagrijavanje, a većinom su posljedica izgaranja fosilnih goriva, trebale ostati ispod 250 milijardi tona kako bi postojala 50-postotna šansa da se zaustavi zagrijavanje ispod 1,5 stupnja Celzijevih.
Poboljšanje u iznosu dvije trećine ili četiri petine omogućilo bi veći manevarski prostor od 150, odnosno 100 milijardi tona emisija stakleničkih plinova, što bi produžilo vrijeme za još dvije do tri godine prema trenutačnom ritmu emisija.
Da bi se održali ciljevi Pariškog sporazuma, potrebno je smanjiti emisije ugljičnog dioksida za barem 40 posto do 2030. godine i potpuno ih eliminirati do sredine stoljeća prema IPCC-ovim proračunima. Ironično, smanjenje upotrebe ugljena za proizvodnju energije, koji značajno više zagađuje od nafte ili plina, usporilo je povećanje emisija ugljika, ali istovremeno smanjilo onečišćenje zraka koje štiti Zemlju od intenzivnog sunčevog zračenja. Fini čestici onečišćenja ublažavaju zagrijavanje za otprilike pola stupnja Celzijevih, što znači da će, barem privremeno, više topline doprijeti do površine planeta jer je zrak čišći.
Zabrinjavajuće povećanje temperature na kopnenim površinama
Novo istraživanje, objavljeno u časopisu Earth System Science Data, prvo je u nizu periodičnih analiza stanja koje će pomoći u popunjavanju praznina između izvješća IPCC-a, koja su se objavljivala u prosjeku svakih šest godina od 1988. godine. Valerie Masson-Delmotte, jedna od autorica izvješća, istaknula je da bi ovi novi podaci trebali biti “poziv na buđenje” prije samita COP28, iako postoje dokazi da se povećanje količine stakleničkih plinova u atmosferi usporilo.
Znanstvenici su također izvijestili o zabrinjavajućem povećanju temperature na kopnenim površinama, osim u oceanima, od 2000. godine. U istraživanju se navodi da su prosječne maksimalne godišnje temperature na kopnu porasle za više od pola stupnja Celzijevih u posljednjem desetljeću (1,72 stupnja iznad predindustrijskih uvjeta) u usporedbi s prvih deset godina milenija (1,22 stupnja).
Dulji i intenzivniji toplinski valovi bit će ozbiljna prijetnja životu u idućim desetljećima u velikim dijelovima južne i jugoistočne Azije, kao i u područjima oko ekvatora u Africi i Latinskoj Americi, pokazuju nova istraživanja.
