Anijska katedrala, jedan od najvećih simbola armenske povijesti, nakon obnove pretvara se u džamiju, čime su uništena stoljeća armenskog identiteta i kulturne baštine.
Ova odluka, o kojoj je službeno izvijestila turska državna agencija Anadolu, dio je napora za obnovu arheološkog nalazišta Ani – područja koje je UNESCO prepoznao kao mjesto svjetske kulturne baštine. Očekuje se da će obnova, koja je trenutno u drugoj fazi, biti dovršena ove godine. Voditelj iskapanja, Muhammet Arslan, potvrdio je da će katedrala nakon obnove funkcionirati kao “Fethiye džamija”.
Izvorni graditelji katedrale jedva se spominju. Jedini nagovještaj o njezinoj prošlosti je napomena da je arhitekt bio Trdat – armenski arhitekt koji je također restaurirao kupolu Aja Sofije u Carigradu prije više od tisuću godina. Ali Trdatov armenski identitet, poput Anijevog, briše se u korist turskog državnog narativa, piše The Armenian Report.
Ani nije bio samo još jedan drevni grad. Bio je to ponos Armenije – prijestolnica koju je izgradila dinastija Bagratida, bogata crkvama, kraljevskim palačama, mostovima i umjetničkim djelima u kamenu. Često nazivan “Gradom 1001 crkve”, Ani je nekoć imao preko 100.000 stanovnika. Postao je središte vjere, trgovine i arhitekture između 10. i 11. stoljeća.
Katedralu u Aniju, ili Crkvu Svete Bogorodice, započeo je 989. godine kralj Smbat II., a dovršila ju je kraljica Katramida 1001. godine. Projektirao ju je Trdat, a ostaje jedno od najvećih dostignuća srednjovjekovne armenske arhitekture. Njezina kamena kupola, visoki lukovi i detaljni rezbarije izrazito su armenski.
Ovo je najnovije prenamjenjivanje kršćanske crkve u džamiju, nakon kontroverznog otvaranja Bazilike Svete Mudrosti (Aja Sofija) 2020. i Crkve Spasitelja u Chori 2024. – obje bivše pravoslavne crkve smještene u Istanbulu.
