Pad razine vode u Galilejskom jezeru otkrio je dio drevnog pristaništa iz rimskog doba, koje je nekada povezivalo Kafarnaum s jezerom u vrijeme Isusa Krista.
Struktura se pojavila na sjevernoj obali jezera u studenom 2025. godine, otkrivši redove golemih kamenih blokova posloženih tako da tvore udubljene prostore za pristajanje ribarskih brodova.
Arheolozi su pronašli dva paralelna reda kamenja, udaljena između tri i četiri metra. Zaštićeni prostor između njih tvorio je pristan dovoljno velik za istovremeno pristajanje dva plovila. Otkriven je i kamen piramidalnog oblika, za koji se vjeruje da je označavao ulaz i pomagao brodovima da sigurno uplove u luku.
Za razliku od modernih pristaništa, koja su građena kao neprekinute platforme, rimske su luke sadržavale odvojene, udubljene prostore za privez. Arheolozi ističu da ovi ostaci pružaju rijedak uvid u radnu obalu kakvu su prije dvije tisuće godina koristili ribari i putnici.
“Po prvi put možemo govoriti o Isusovom pomorskom djelovanju na Galilejskom jezeru, ne samo o Njegovom djelovanju na kopnu”, izjavio je arheolog dr. Hagay Dvir.
Kafarnaum je postao središte Isusove službe nakon što je napustio Nazaret. Evanđelja opisuju kako je poučavao u tom mjestu, iscjeljivao bolesne te se učestalo brodom prebacivao preko jezera zajedno sa svojim učenicima.
Dvir smatra logičnim da su ova pristaništa, koja su neprestano koristili oni koji su ulazili i izlazili iz luke, uključivala i mjesto namijenjeno posebno za Isusov brod.
Iako se ne može sa sigurnošću utvrditi da je Isus koristio baš ovaj pristan, struktura odgovara tipu luke kakva je opisana u Novom zavjetu. Franjevački arheolog otac Eugenio Alliata usporedio je nalaz s rimskim ribarskim brodom otkrivenim 1986. godine kraj kibuca Ginosar, dugim oko osam metara, datiranim radiokarbonskom metodom u prvo stoljeće, s kapacitetom od dvanaestak osoba.
Zajedno, pristan i drevni brod donose opipljiv dokaz pomorskog okruženja opisanog u Evanđeljima.
