Izraelski Knesset izglasao je zakon kojim se Palestincima osuđenima za izvođenje napada uvodi smrtna kazna, unatoč kritikama organizacija za ljudska prava i upozorenjima iz Europe.
Zakon je usvojen u drugom i trećem čitanju na inicijativu ministra nacionalne sigurnosti Itamar Ben-Gvir. Njime se smrtna kazna uvodi kao zadana sankcija za Palestince koje vojni sudovi osude za ubojstvo Izraelaca. Istodobno se predviđa ubrzanje sudskih postupaka, uz izricanje presuda u roku od 90 dana, te značajno ograničavanje mogućnosti pomilovanja.
Prema zakonskom tekstu, svatko tko namjerno prouzroči smrt osobe „s namjerom da naudi izraelskom državljaninu ili stanovniku i s ciljem ugrožavanja postojanja Države Izrael” može biti kažnjen smrtnom kaznom ili doživotnim zatvorom. Izmijenjena verzija zakona ipak ostavlja mogućnost izricanja doživotne kazne u određenim slučajevima.
Vladajuća koalicija, predvođena strankom Likud premijera Benjamin Netanyahu, podržala je zakon, iako su, prema izvješćima, vođeni pokušaji ublažavanja pojedinih odredbi kako bi se smanjile moguće međunarodne posljedice, piše Večernji list.
Zakon je diskriminirajući
Zakon je naišao na oštre kritike organizacija za ljudska prava i dijela oporbe, koji upozoravaju da je usmjeren isključivo na Palestince pod jurisdikcijom vojnih sudova na Zapadnoj obali, gdje se stopa osuđujućih presuda približava 100 posto. Kritičari stoga tvrde da je zakon diskriminirajući.
Ujedinjeno Kraljevstvo, Francuska, Njemačka i Italija upozorile su na moguće posljedice njegova donošenja, ocjenjujući ga prijetnjom demokratskim načelima. Stručnjaci Ujedinjeni narodi istaknuli su da je definicija „terorizma“ u zakonu preširoka te da bi mogla omogućiti primjenu smrtne kazne i u slučajevima koji ne potpadaju pod tu kategoriju.
Europska unija zaprijetila je mogućim sankcijama Izraelu u slučaju provedbe zakona, izvijestio je izraelski Kanal 12, pozivajući se na neimenovane izvore. Prema istim navodima, europski dužnosnici vode intenzivne razgovore s izraelskim vlastima kako bi spriječili stupanje zakona na snagu, upozoravajući na njegove političke i pravne posljedice.
Moguće mjere uključuju suspenziju ili djelomično ukidanje sporazuma o partnerstvu između dviju strana, uključujući trgovinsku, tehnološku, gospodarsku i znanstvenu suradnju, kao i zamrzavanje političkog dijaloga.
