Po čemu se razlikuju Blagdan Svih svetih i Dušni dan?

Blagdan Svih svetih se u našem narodu slavi 1. studenog, dok se Dušni dan obilježava dan poslije. Po čemu se razlikuju ta dva blagdana? 

Što je blagdan Svih svetih?

Blagdan Svih svetih se obilježava 1. studenog na zapadu (u Rimokatoličkoj Crkvi, na primjer). U nekim Istočnim Crkvama se obilježava prve nedjelje nakon Pedesetnice. Svrha blagdana je prisjećanje (spomen) na svece te na temelju zajedništva živih i mrtvih, traži se da oni posreduju pred Bogom.

Blagdan Svih svetih se zove i Allhallows (eng). Noć vještica (Halloween) se slavi dan ranije, ili konkretnije, večer prije blagdana Svih svetih. Riječ “Halloween” je izvedena od riječi Hallows Eve (večer svetaca).

Naglasak stavljen na duhove, gobline, vještice i druge mračne slike je došao od pretpostavke da su mračne sile bile vrlo aktivne prije dana Svih svetih kako bi omeli molitvu za mrtve koja bi se izgovarali sljedećeg dana. Svrha poslastica ili smicalica datira iz Srednjeg vijeka kada su siromašni ljudi išli od vrata do vrata proseći hranu u zamjenu za molitve mrtvih.

VIDI OVO: Zar duhovi stvarno postoje?

Iako Biblija uči da su mrtvi u Kristu živi, ​​nigdje ne uči da ih trebamo moliti da posreduju. Umjesto toga, ohrabruje kršćane da hrabro dođu pred prijestolje milosti (pred Boga) sa saznanjem da imamo Prvosvećenika, Isusa Krista, koji zauvijek živi i posreduje za nas (Hebrejima 4,14-16, 7,24-25).

Za spasenje se trebamo uzdati jedino u Krista (Djela 4,12) i samo u Njega za milost za kršćanski život nakon spasenja. Biblija govori da je Krist naš jedini posrednik između Boga i ljudi (1. Timoteju 2,5).

Što je Dušni dan?

Dušni dan je crkveni blagdan kojim se spominju voljeni koji su umrli. Različite crkvene grane imaju različite povijesti Dušnog dana.

Rimokatoličanstvo: službeni naziv Dušni dan za Rimokatoličku Crkvu je “Spomen na sve umrle”. U svom začetku, ovaj praznik se proslavljao u vrijeme Uskrsa, ali je najzad pomaknut 2. studenog, dan nakon “Blagdana Svih svetih” (osim ako 2. ne pada na nedjelju, u kom slučaju se Dušni dan pomiče na 3.).

Rimokatolici se mole, slave Misu, posjećuju groblja, te daju milostinju kao sjećanje na vjernike za koje vjeruju da su čistilištu, u nadi da će se njihove duše osloboditi i ući u raj. Ostatak studenog se također provodi u molitvi za mrtve.

VIDI OVO: Mogu li nas mrtvi vidjeti?

Istočno pravoslavlje: Tradicija govori da je 893. Bizantski car Leo VI poželio posvetiti crkvu svojoj ženi. Odbili su ga, pa je umjesto svojoj ženi, crkvu posvetio “za duše”, tako osiguravajući da će ona ostati zapamćena u proslavama. Slavlje nekad posvećeno samo mučenicima je bilo zamijenjeno uključivanjem drugih. Pravoslavna crkva slavi Zadušnice nekoliko puta godišnje, uključujući i četiri puta tijekom ili oko uskršnjeg posta.

Protestantizam: Obilježavanje ili neobilježavanje Dušnog dana se razlikuje kod protestanata. Neke protestantske denominacije su spojile Dušni dan s blagdanom Svih svetih. Druge su u potpunosti ukinule Dušni dan. Neki ih obilježavaju u potpuno svjetovnom smislu, čisteći grobove voljenih.

Iako povezan s poganskim festivalima mrtvih, blagdan Dušnog dana je dosta mlađi – datira iz Srednjeg vijeka. Iako je u redu sređivati ​​grobove voljenih, ako čistilište ne postoji, nemamo razloga da se molimo za mrtve.

Izvor: Gotquestions.org