7 znakova ovisnosti o poslu koje ne smijete ignorirati

Iako se ovisnost o poslu proučava gotovo 45 godina, današnji virtualni svijet daje novu dimenziju konceptu radoholičarstva.

Tehnologija – kao što su pametni mobiteli, laptopi i tableti – daje prilike za rad s bilo kojeg mjesta i bilo kada što otvara mogućnost neprestanog rada. Sposobnost odnošenja posla kući zamagljuje granicu između posla i slobodnog vremena te su mnogi ljudi u iskušenju da nastave raditi satima nakon što su im radni sati službeno završili. Često postoje očekivanja da će ljudi biti dostupni na večer, tijekom vikenda ili za vrijeme odmora i praznika. 

Radni okoliš koji je pun pritiska i rokova u kombinaciji s ubrzanim svijetom znači više radnih sati za većinu ljudi, ali za poduzetnike, odmor od posla može biti posebno velik izazov. Ipak, propuštanje važnog poziva ili ne odgovaranje na poruku u rekordnom roku može dovesti do problema s poslom.

Stav da je „vrijeme novac“ ljude tjera da dva puta razmisle o tome hoće li se opustiti kod kuće s obitelji i uživati u slobodnom vremenu s prijateljima. To je postao takav problem da je radoholičarstvo nazvano „ovisnost ovog stoljeća.“ 

Kada onda naša želja da budemo neprestano dostupni prelazi granicu, a mi postajemo radoholičari? Većina istraživača definira radoholičara kao osobu koja pretjerano i kompulzivno radi te se ne može odvojiti od posla. No do sada nije definiran način za razlikovanje osobe koja „naporno radi“ od „radoholičara“. 

Znakovi ovisnosti o poslu

Koji su znakovi ovisnosti o poslu? Norveški istraživači s Odjela za psihosocijalne znanosti na Sveučilištu u Bergenu su odredili simptome koji su najčešće karakteristike osobe ovisne o poslu.

Istraživači su stvorili skalu ovisnosti o poslu koja koristi slijedećih 7 kriterija kako bi se procijenila mogućnost da je određena osoba ovisna o poslu: 

  1. Razmišljate o načinima da si oslobodite više vremena za posao. 
  2. Provodite mnogo više vremena radeći nego ste prvotno namjeravali. 
  3. Radite kako bi smanjili osjećaje krivnje, tjeskobe, nemoći i/ili depresije. 
  4. Drugi su vam rekli da morate smanjiti s poslom, a vi niste poslušali. 
  5. Osjećate stres kada vam nije dopušteno raditi. 
  6. Hobije, aktivnosti u slobodno vrijeme i/ili vježbu uvijek stavljate na drugo mjesto zbog posla. 
  7. Pretjerani posao je utjecao na vaše zdravlje. 

Ako ste na ove tvrdnje odgovorili sa „uvijek“ ili „često“ onda ste možda ovisni o poslu. Istraživanje je zaključilo da oko 8,3% norveških radno sposobnih ljudi pati od ovisnosti o poslu – druga istraživanja su naznačila da oko 10% prosječne radne populacije u drugim zemljama pati od ovisnosti o poslu, piše Forbes

Ljudi koji su određeni kao radoholičari većinom imaju ove crte osobnosti: 

  • Popustljivost – radoholičari su većinom altruisti, popustljivi su i skromni. 
  • Neurotičnost – radoholičari su često vrlo nervozni, mogu biti neugodni i impulzivni. 
  • Intelekt/mašta – radoholičari su usmjereni na djelovanje te su vrlo kreativni. 

Istraživanje je otkrilo da mlađi radnici imaju veći rizik od toga da postanu radoholičari. No spol, stupanj obrazovanosti i bračni status nisu igrali nikakvu ulogu. Za razliku od toga, roditelji su pod većim rizikom od toga da postanu radoholičari nego osobe bez djece. 

Ovisnost o poslu – opasnosti

Iako su neki direktori i menadžeri često jako zadovoljni kada zaposle nekoga tko je voljan uvijek raditi, dan i noć, dugoročno gledano, to može samo naštetiti tvrtkama i pojedincima. Istraživanje Kansas State sveučilišta iz 2013. godine je pokazalo da osobe koje rade preko 50 sati na dan imaju veći rizik od fizičkih i mentalnih posljedica. 

Nemogućnost da se odvoje od posla na počeku stvara prividnu sliku produktivnosti. No tijekom vremena, produktivnost se smanjuje, a s time pucaju i veze. Stres se nakuplja i u konačnici ovisnost o poslu može dovesti do povećanih zdravstvenih rizika, a ponekad i do preuranjene smrti. 

Rad velik broj sati također ima zanimljivu dinamiku. Što više ljudi rade, to više novca zarađuju. No, pretjerani rad smanjuje količinu slobodnog vremena i mogućnosti za trošenje tog novca. Odjednom život može brzo postati samo posao i nimalo odmora, ako osoba nije oprezna. 

Ovisnost o poslu – liječenje 

Ovisnost o poslu ili radoholičarstvo ne treba biti statusni simbol – umjesto toga se treba smatrati ozbiljnim problemom. Jedan od glavnih problema s liječenjem jest da dijagnostički i statistički priručnik još uvijek ne definira radoholičarstvo kao istu vrstu ovisnosti kao ovisnost o alkoholu, drogama ili kockanju. To znači da osiguranje nema opciju za plaćanje za odvikavanje od ovisnosti o poslu. 

No, pomoć je i dalje dostupna. Ona varira od posjete raznim skupinama za samopomoć kao što su anonimni radoholičari do razmatranja odlaska u centar za odvikavanje. Terapija često uključuje učenje načina za odvajanje od posla, stvaranja strategija za ponovno povezivanje s obitelji i određivanje metoda za bolju učinkovitost. 

Možda je najbolji početak razvijanje samosvijesti o bilo kakvim znakovima koji vas mogu dovesti do ovisnosti o poslu. Pažljivo bilježite vrijeme koje odvajate na posao i uočite kada vaš poslovni život stvara probleme u vašem privatnom životu.

Odvajanje od posla, odlazak na redovne odmore i postavljanje zdravih granica mogu biti ključni koraci za razvoj ravnoteže poslovnog i privatnog koja će prevenirati ovisnost o poslu.

PROČITAJTE JOŠ: