Dr.sc. Jasmin Milić, biskup Protestantske reformirane kršćanske crkve u RH, napisao je pastirsko pismo povodom korizme 2022. godine koje prenosimo u cijelosti:
U korizmi ulazimo u posebno vrijeme crkvene godine kada naše misli usmjeravamo prema preispitivanju našeg odnosa prema Bogu i prema bližnjima. Zato je korizma još od ranog razdoblja Crkve poznata kao pokorničko vrijeme, dakle vrijeme pokajanja, obnove zajedništva s Bogom i jednih s drugima.
U središtu našeg korizmenog promišljanja je križ odnosno Kristova patnja i njegova žrtva koju je podnio zbog težine naših grijeha. Razmišljajući o toj žrtvi popraćenoj nezamislivom patnjom Sina Božjega, shvaćamo koliko je velik naš grijeh – grijeh koji je poslao samoga Sina Božjega na križ. Svi smo odgovorni zbog visoke cijene koju je nas radi platio Onaj po kome je sve stvoreno. I samo zbog neizmjerne ljubavi Božje i njegove milosti, po toj istoj cijeni, predragocjenom krvlju Spasitelja dobivamo i oproštenje.
Nitko tko za sebe tvrdi da je kršćanin, ne može biti ravnodušan prema patnji nevinih kojoj svjedočimo
No, ljudski grijeh nastavlja vrijeđati Boga, narušavati međuljudske odnose i stvarati provalije među narodima. Tomu svjedočimo i ovih dana. U ovu korizmu ulazimo s dubokom zabrinutošću i boli zbog rata na prostoru Ukrajine. Iznova svjedočimo razaranju, ubijanju, kolonama izbjeglica, dječjih suza, zabrinutih majki za svoje sinove ali i roditelja koji oplakuju svoju djecu. Nitko tko za sebe tvrdi da je kršćanin, ne može biti ravnodušan prema patnji nevinih kojoj svjedočimo.
Kršćanin se ne raduje zlu i ne opravdava zlo. Svaki rat, svaka agresija, razaranje, ubijanje, protjerivanje ljudi s njihovih ognjišta grijeh je koji se uzdiže do samoga Boga i koji vapi za Božjim pravednim odgovorom. Zato se u ovom pokorničkom vremenu trebamo pokajati ukoliko smo šutjeli ili smo bili ravnodušni i nezainteresirani nad patnjom slabih koju sada vidimo u Ukrajini, ali koja nažalost nije jedina u našem nesigurnom svijetu.
Nitko nije manje vrijedan samo zato što ne pripada našem narodu, našoj vjeri ili zato što dolazi s nekog drugog kontinenta ili iz druge kulture. Jesmo li šutjeli i poput svećenika i levita ravnodušno okretali svoje lice od ranjenog samo zato što nam je dalek i stran? Svaki pokušaj opravdanja bilo kojeg zla koje se događa drugome kao narodu ili pojedincu svjedočit će protiv nas na dan velikoga suda Kristova.
Ima li u našem srcu mržnje?
Preispitajmo se u ovom korizmenom vremenu, ima li u našem srcu mržnje koja je usmjerena prema drugima jer su druge narodnosti ili vjere? To je grijeh koji nas odvaja od Boga, ne samo u sadašnjem trenutku već i za vječnost. Naš odnos prema bližnjima, slabima pa i neprijateljima proći će kroz ozbiljno preispitivanje kada se nađemo na vratima Kraljevstva Božjega.
Zato smo pozvani moliti za mir u Ukrajini. Neka Bog koji je, kako molimo u jednoj molitvi, davatelj mira i ljubitelj sloge, donese mir i razum u srca onih čije odluke utječu na milijune ljudi koji su se direktno našli u ratu, ali i na sigurnost cijeloga svijeta. Neka mir što prije zavlada Ukrajinom.
Molimo za mir i u našem okružju. Ovakve su situacije plodno tlo za huškače koji prizivaju nove sukobe na našim prostorima. Molimo za mir onih naroda na koje smo možda već i zaboravili ili nam njihovi sukobi nisu toliko važni. Molimo za mir među narodima i iscjeljenje naroda.
Korizma je i vrijeme kada se trebamo dodatno angažirati u djelima ljubavi i milosrđa. Stoga, koliko smo u mogućnosti, pomozimo onima koji pristižu i u našu zemlju u potrazi za sigurnošću. Prepoznajmo u njima Krista kojega trebamo nahraniti, napojiti i obući.
Ulazimo u ovu korizmu s teretom. Mnogi i među nama osjećaju strah, tjeskobu, nesigurnost i neizvjesnost. Ova nam situacija, kao i pandemijska iz koje još uvijek nismo u potpunosti izašli, pokazuje koliko smo kao ljudi krhki. Jedina utjeha i naš jedini sigurni oslonac je Krist. Neka Kristov mir koji nadilazi ljudski razum zavlada u potpunosti našim srcima.
Neka nam je blagoslovljeno predstojeće korizmeno vrijeme.
