Što je grijeh neumjerenosti? Odnosi li se samo na hranu i piće?

neumjerenost
Foto: Wikimedia Commons
Neumjerenost je grijeh koji se spominje u Bibliji, pa što je onda neumjerenost? Odnosi li se samo na hranu i piće?

Što je neumjerenost?

Mislim da nemamo dobru ideju u vezi toga što riječ neumjerenost znači, bar kad je svijet u pitanju. Možemo zamisliti čovjeka koji teži 135 kila zbog trpanja u sebe ogromne količine hrane i pića, ali je li to ono što Biblija zapravo naziva neumjerenošću? Je li neumjerenost jedan od takozvanih „sedam smrtnih grijeha“? Riječ „neumjerenost“ dolazi od latinske riječi gluttire i jednostavno znači „žderati“ ili „gutati“, ali nekako smo to pretvorili u grijeh i definirali neumjerenost kao pretjeranost u uživanju u hrani i piću, i to do točke zanemarivanja gladnih.

Vidim zašto to može biti grijeh, jer ako ova neutaživa glad izaziva nekoga da se samo brine o svojim potrebama, onda je to grijeh propusta, ali i dalje grijeh. To je grijeh nehranjenja siromašnih zbog brige za sebe. Kralj Salomon je učio: „Ne uskrati dobro onima kojima ono pripada, kad je u moći ruke tvoje da tako učiniš“ (Izreke 3,27). To je u suštini isto što je učio i apostol Ivan: „A tko ima dobra ovoga svijeta i vidi brata svojega u potrebi pa zatvori srce svoje pred njim — kako ljubav Božja ostaje u njemu?“ (1. Ivanova 3,17 ), ali uključuje li neumjerenost ​​samo hranu? Ograničava li korijen značenja riječi na jelo i piće? Možemo li biti neumjereni u drugim područjima života? Što Biblija kaže o neumjerenosti?

Sedam smrtnih grijeha

Neki opisuju neumjerenost kao jedan od takozvanih sedam smrtnih grijeha koji se nalaze u Izrekama 6, ali primjećujem da neumjerenost nije jedan od njih. Izreke 6,16-19 kažu da su šest stvari koje Bog mrzi, a sedam koje su mu gadost (Izr 6,16), a to su: „Uznosite oči, lažljiv jezik i ruke koje prolijevaju krv nedužnu; srce koje smišlja opake nakane, noge koje brzo hitaju k zlu, lažan svjedok koji širi laži i onaj što zameće svađe među braćom“ (Izr 6,17-19). Niti jedan od ovih grijeha ne spominje neumjerenost. Osim toga, Biblija nigdje ne opisuje sedam grijeha kao smrtonosnije od ostalih.

Najveći grijeh, i onaj koji Bog neće oprostiti, jest odbacivanje Njegovog Sina, Isusa Krista, ali Bogu su svi grijesi kozmička izdaja. Zamislite da živite savršen život i sagriješite samo jednom (nemoguće!). Pogodite što? To je još uvijek dovoljno da vas se (kao i sve nas) pošalje u pakao. Vidim gdje Biblija uči da su neki grijesi ozbiljniji od drugih, poput seksualnog nemorala. Apostol Pavao kaže: „Bježite od bludništva! Svaki grijeh koji učini čovjek izvan tijela je; a tko bludniči, protiv svojega tijela griješi“ (1. Kor 6,18). Osoba koja je uključena u bludnost ranjava vlastito tijelo, jer postaje jedno s muškom ili ženskom „bludnicom“ (1. Kor 6,16). Isus je rekao da ono „što iz usta izlazi, izvire iz srca, i to onečišćuje čovjeka“ (Mt 15,18), a ne ono što ulazi u usta muškarca ili žene, misleći na naše riječi koje otkrivaju ono što nam je u srcima.

Više od hrane i pića

Neumjerenost je više od samog konzumiranja hrane i pića, ali ako osoba pretjeruje, a zanemaruje one koji imaju malo ili ništa, onda je to grijeh, bez obzira kako ga zovete. Apostol Ivan, kralj Salomon i drugi biblijski autori kažu da zadržavanje vlastitih dobara ili posjedovanje moći da činimo dobro, a ne činimo, jest grijeh. Stoga, svi možemo biti neumjereni s našim vlastitim vremenom, talentima i dragocjenostima. Ako ih jednostavno pokopamo i potrošimo na sebe, onda smo neumjereni. Imati sredstva za pomoć, a ne pomoći kada vidite brata ili sestru u potrebi, neumjerenost je u vlastitim resursima.

Znam; i ja sam to činio, ali sada pokušavam gledati na život i ono što posjedujem kao da nije moje, jer ni nije. Samo sam upravitelj tih „dobara“, a ljudi će uvijek biti važniji od dobara. Apostol Pavao nas sve pita: „Jer tko tebe čini drukčijim? Što li imaš što nisi primio? A ako si i primio, što se hvastaš kao da nisi primio?“ (1. Kor 4,7). Sve što imam na ovom svijetu je sve što sam dobio, kao što je Job rekao: „Gol izađoh iz utrobe majke svoje, gol ću se onamo i vratiti. Gospod dao, Gospod i oduzeo. Blagoslovljeno bilo ime Gospodnje!“ (1,21). Ako Bog vidi da ne dijelimo ono što imamo, možda bi nam to mogao oduzeti kako bi drugi mogli dati svom bratu ili sestri koji su u potrebi.

Pohlepni ljudi

Mogu biti neumjeren, a ipak ne težiti preko 100 kila, jer je to više pitanje srca nego apetita. Koliko blizu držim svoj novac, za kojeg se moram podsjećati da ionako nije moj? Koliko tratim svoje vrijeme iznad potreba drugih? Zakapam li dar kojeg mi je Bog dao? Za koje potrebe namjerno zatvaram oči? Da bismo razumjeli neumjerenost moramo razumjeti naše ljudsko srce. Znamo da smo pohlepni. Ne volimo davati, jer ćemo imati manje. Kakav izgubljeni blagoslov, jer blaženije je davati nego primati (Dj 20,35), a ne blaženije zadržati nego davati.

Našom velikodušnošću zapravo si uopće ne štetimo. Naprotiv, naša će blaga na ovoj zemlji ionako izgorjeti, ali ona blaga koja sijemo u kraljevstvo bit će naslijeđena na nebu i tamo će nas čekati, gdje ni moljac, ni hrđa, ni kradljivac, ni kolaps burze ne mogu ništa (Mt 6,19-20).

Zaključak

Ako smo išta naučili, nadam se da je to da je neumjerenost mnogo više od samo prekomjernog jela i pića. Dakako, to može biti prekomjerno jelo i piće do točke kad zanemarujemo siromašne i gladne, ali to može biti i sve ono što je „prekomjerno“ dok zanemarujemo druge. Svakako nema ništa krivo u uživanju dobara u svijetu, ali vidjeti brata ili sestru u potrebi, osobito kada imamo mnogo, nije samo grijeh, već sramotno (govorim i sebi!).

Kako možemo zanemarivati druge, osobito one u Božjem domu, i nazivati se njihovim bratom ili sestrom kada imamo sredstva za pomaganje, ali to ne činimo? Neka nas Duh Božji osvjedoči o našim grešnima propustima i snagom Njegovog Duha potakne da činimo dobro (Ef 2,10), ali sve na Njegovu slavu (Mt 25,34-40; Jakovljeva 1,27). Budimo neumjereni u pružanju naših srca i otvaranju naših novčanika.

Autor: Jack Wellman; Prijevod: Vesna L.; Izvor: Whatchristianswanttoknow.com

Reci što misliš