Što je iskušenje prema Bibliji?

Iskušenje je žudnja ili sklonost djelovanju koje je suprotno Božjoj volji. Svaki čovjek u određenim situacijama u životu osjeti žudnje, koje su protivne Božjoj volji.

Osjećanje žudnje samo po sebi nije grijeh. No, do grijeha dođe kada djelujemo na temelju tih žudnji. S obzirom na to da je iskušenje dio ljudskog iskustva, Biblija ima jako puno za reći o ovoj temi.

Iskušenje je sveobuhvatno iskustvo

Iskušenje je ”uobičajeno za čovječanstvo”. (1. Korinćanima 10, 13) Zbog toga što je iskušenje sveobuhvatno iskustvo, čak je i Krist osjetio iskušenja kada je bio čovjek. (Filipljanima 2, 7) Matejevo, Markovo i Lukino evanđelje bilježe iskustvo kada je Krist bio kušan u pustinji, nakon što je postio četrdeset dana i noći. (Matej 4, 1-11; Marko 1, 12-13; Luka 4, 1-13)

Pisac poslanice Hebrejima bilježi sljedeće: „Ta nemamo takva Velikog svećenika koji ne bi mogao biti supatnik u našim slabostima, nego poput nas iskušavana svime, osim grijehom.“ (Hebrejima 4, 15) Krist se suočavao s iskušenjima, no nikada nije potpao pod grijeh.

VIDI OVO: 3 glavne skupine iskušenja s kojima nas đavao napada

Iskušenje dolazi od nas ili od đavla

Iskušenje dolazi od žudnji naših srca i od đavla. Kada govorimo o Kristu, Matej bilježi sljedeće: „Duh tada odvede Isusa u pustinju da ga đavao iskuša.“ (Matej 4, 1) Đavao je aktivno ponudio Kristu grješne načine za ispunjenje Njegovih želja. Jakov je napisao sljedeće: „Nego svakoga napastuje njegova požuda koja ga privlači i mami.“ (Jakovljeva 1, 14) Pavao je slično napisao: „Jer oni koji se hoće bogatiti, upadaju u napast, zamku i mnoge nerazumne i štetne požude što ljude strovaljuju u zator i propast.“ (1. Timoteju 6, 9) U našim se srcima rađaju žudnje koje se protive Božjoj volji, a ponekad đavao upotrebljava te želje kako bi nas navodio na grijeh.

Prepuštanje iskušenju i odabir grješnih mogućnosti ne znači da je situacija beznadna; to ne veže osobu u osudu. Kada povjerujemo u otkupljujuće djelo Krista, svi naši grijesi su oprošteni. (Efežanima 1, 3-14; Ivan 3, 36; Rimljanima 8, 1; 1. Korinćanima 6, 9-11; 2. Korinćanima 5, 17-21)

No čak i vjernici griješe protiv Boga. Kada to činimo, grijeh i dalje stvara učinke smrti. (Jakovljeva 1, 13-15) Grijeh šteti našem odnosu s Bogom. Ivan stoga daje sljedeći naputak: „Reknemo li da grijeha nemamo, sami sebe varamo i istine nema u nama. Ako priznamo grijehe svoje, vjeran je on i pravedan: otpustit će nam grijehe i očistiti nas od svake nepravde.“ (1. Ivanova 1, 8-9) Pavao je sljedeće napisao vjernicima u Galaciji: „Braćo, ako se tko i zatekne u kakvu prijestupu, vi, duhovni, takva ispravljajte u duhu blagosti. A pazi na samoga sebe da i ti ne podlegneš napasti.“ (Galaćanima 6, 1)

Vjernici koji su podlegli iskušenju mogu se vratiti u ispravan odnos s drugim vjernicima i Bogom. Kada vjernici odvrate jedni druge od grijeha, Pavao te vjernike potiče neka u poniznosti priznaju svoju ranjivost na iskušenja. Jakov nas potiče na sljedeće: „Ispovijedajte dakle jedni drugima grijehe i molite jedni za druge da ozdravite! Mnogo može žarka molitva pravednikova.“ (Jakovljeva 5, 16)

VIDI OVO: 3 načina na koje Bog pomaže kada ste u kušnji

Kako se možemo oduprijeti iskušenjima?

No jasno je da je bolje za nas da uopće ne podliježemo iskušenjima. Kako im se možemo oduprijeti? Krist je svoje učenike učio neka se svaki puta kada se suoče s iskušenjima, mole Bogu za pomoć. Kada je od njih tražio neka bdiju i neka mole s Njime u Getsemanskom vrtu, rekao je: „Bdijte i molite da ne padnete u napast! Duh je, istina, voljan, no tijelo je slabo.“ (Matej 26, 41)

Znao je da Njegovi učenici žele ostati budni, da Ga žele podržati u ovom vremenu potrebe i da Mu žele ostati vjerni, no isto tako je znao koliko su umorna bila njihova tijela i koliko će njihov duh biti rastresen nakon Njegovog uhićenja. Zbog toga im je Krist rekao neka mole.

Ranije tijekom svoje službe, naučio ih je i ovo: ”Ne dopusti da budemo kušani, nego nas izbavi od zla”. (Matej 6, 13) Mesija od svojih sljedbenika očekuje oslanjanje na Boga i kada se suočavaju s iskušenjima.

Pavao je ovo napisao Korinćanima: „Nije vas zahvatila druga kušnja osim ljudske. Ta vjeran je Bog: neće pustiti da budete kušani preko svojih sila, nego će s kušnjom dati i ishod da možete izdržati.“ (1. Korinćanima 10, 13) Ne samo da možemo moliti za Božju pomoć kada se suočavamo s iskušenjima, nego također možemo i kroz molitvu tražiti bijeg od kušnje, kojeg je Bog obećao. Krist je nadvladao iskušenja u divljini citirajući Pisma. Zasigurno je jedan od načina bijega od iskušenja bilo citiranje stihova Pisma koje je zapamtio i kojih bi se sjetio, u slučajevima potrebe.

Nakon opisivanja kako iskušenja nastaju iz naših grješnih želja, koje nakon što bivaju napojene vode do grijeha, koji vodi do smrti, Jakov podsjeća čitatelje na ono tko je Bog. (Jakovljeva 1, 14-15)

Jakov piše: „Ne varajte se, braćo moja ljubljena! Svaki dobar dar, svaki savršen poklon odozgor je, silazi od Oca svjetlila u kome nema promjene ni sjene od mijene. Po svom naumu on nas porodi riječju Istine da budemo prvina neka njegovih stvorova.“ (Jakovljeva 1, 16-18) Kada se prisjetimo tko Bog jest i što je učinio za nas, manje je vjerojatno da ćemo potpasti pod prijevaru grijeha i vjerojatnije je da ćemo se oduprijeti iskušenjima.

Zaključak

Ovo su pouzdani načini za suočavanje s iskušenjima: traženje obećanog izlaza, pamćenje Pisma i molitva za Božju pomoć. Vjerojatno je jedna od istina, koje nam pružaju najviše utjehe tijekom suočavanja s kušnjama, da Krist ”suosjeća s našim slabostima”. Razlog za to je sljedeći: „Doista, u čemu je iskušan trpio, može iskušavanima pomoći.“ (Hebrejima 2, 18) Stoga, činimo kako kaže Pismo: „Pristupajmo dakle smjelo Prijestolju milosti da primimo milosrđe i milost nađemo za pomoć u pravi čas!“ (Hebrejima 4, 16)

Izvor: Compellingtruth.org; Prijevod: Ivan H.