Priča o Noinoj arci jedna je od najpoznatijih biblijskih pripovijesti, prepričana u pjesmama, dječjim slikovnicama i filmovima. Mnogi misle da dobro poznaju ovu priču, međutim, postoje mnoge stvari koje o njoj jednostavno ne znamo.
Riječ „arka“ dolazi od latinske riječi arca, što znači kutija ili kovčeg. Isti se termin koristi za košaru u koju je stavljen Mojsije, kao i za „Kovčeg saveza“. Iako arku obično zamišljamo kao brod, značenje te riječi zapravo je bliže pojmu spremnika.
Priroda potopa i vrijeme događanja
Biblija u Postanku 7,11 opisuje kako je Bog donio potop otvorivši „izvore velikog bezdana“ i „ustave nebeske“. Postoje različite teorije o tome što se točno dogodilo: od tsunamija i topljenja ledenjaka do proboja Crnog mora kroz Bospor.
Što se tiče vremena, Postanak navodi da je potop počeo u šeststotoj godini Noina života. Tradicionalno se događaj datira u 2348. godinu pr. Kr., iako druge procjene, temeljene na povijesti Mezopotamije, pomiču taj datum čak do 5500. godine pr. Kr..
Od čega je arka bila napravljena?
U Bibliji stoji da je arka napravljena od „gofrova drveta“. Problem je u tome što je značenje hebrejske riječi gopher bilo i ostalo nepoznato, zbog čega je u mnogim prijevodima ostala neprevedena. Neki nagađaju da je riječ o cedru ili čempresu, dok drugi, zbog sličnosti s Mojsijevom košarom, sugeriraju da je arka mogla biti izrađena od trske premazane smolom.
Biblija navodi dimenzije: 300 lakata u duljinu, 50 u širinu i 30 u visinu. Međutim, ovi brojevi nam ne govore ništa o samom obliku – je li arka bila pravokutna kutija ili je imala šiljasti pramac poput broda?
Također, točna veličina ovisi o duljini „lakta“, koji je predstavljao mjeru od lakta do vrha srednjeg prsta. Budući da ne znamo prosječnu visinu ljudi tog doba, niti koji je standard (egipatski, kratki ili dugi lakat) korišten, stvarna veličina arke ostaje nam tek približno poznata.
Gdje je arka pristala?
Mnogi vjeruju da je arka pristala na planini Ararat, ali Biblija to ne kaže. Tekst navodi da se arka zaustavila na „brdima Ararata“. Ararat je u to vrijeme bio naziv za kraljevstvo (kasnije Armenija) u današnjoj Turskoj. Današnja planina Ararat je vulkan koji je narastao kroz erupcije, pa u Noino vrijeme vjerojatno nije bila najviša točka niti prva koja je izronila iz vode.
Životinje u arci
Iako dječje knjige prikazuju životinje kako ulaze „dvije po dvije“, Biblija navodi da je čistih životinja i ptica bilo po sedam parova, dok su samo nečiste životinje ulazile u parovima. Zanimljivo je da se pravila o čistim i nečistim životinjama službeno uvode tek mnogo kasnije u Levitskom zakoniku, pa nije jasno koju je definiciju Noa koristio.
Globalni ili lokalni razmjeri?
Pitanje je li potop bio globalan ili lokalan ovisi o interpretaciji riječi „zemlja“, koja u Bibliji često označava tlo ili specifičnu regiju. Biblija često koristi hiperbolu – primjerice, kada kaže da je „cijeli svijet“ došao Josipu kupiti žito, misli se na tada poznati svijet, a ne na cijeli planet. Vjerovanje u lokalni potop stoga je razumna interpretacija koja ne negira biblijski autoritet.
Je li arka preživjela?
Ne znamo je li arka preživjela nakon potopa. Drvo i trska s vremenom trunu, a Biblija ne spominje da su ljudi kasnije posjećivali arku kao dokaz njezina postojanja. Iako neki „arkaeolozi“ i danas traže njezine ostatke, to bi moglo biti samo pusto priželjkivanje.
Različite interpretacije ove priče ne bi smjele biti kamen spoticanja među vjernicima. Iako tradicija često popunjava praznine u narativu, moramo prihvatiti realnost da mnogi detalji o materijalu, veličini i opsegu potopa ostaju biblijska tajna.
Prema članku autora Neila Reesa na portalu Christian Today
