Sve veći broj ljudi okreće se alatima poput ChatGPT-a ili Geminija kako bi potražili zdravstvene savjete. Razlozi su očiti: liječnici su često nedostupni, a umjetna inteligencija odgovara u sekundi. No, stručnjaci upozoravaju da ova pogodnost sa sobom nosi ozbiljne rizike po život.
Iskustvo Abi iz Manchestera zorno prikazuje obje strane medalje. Dok joj je chatbot jednom ispravno pomogao prepoznati infekciju, drugi put ju je, nakon pada na planinarenju, nepotrebno prestrašio tvrdnjom da joj je puknuo organ.
Upravo je ta nepredvidivost ono što brine medicinsku struku. Profesor Sir Chris Whitty naglašava da su odgovori umjetne inteligencije često „istovremeno samouvjereni i pogrešni”.
Istraživanja pokazuju da AI briljira u teoriji, dostižući 95% točnosti u kontroliranim scenarijima. Međutim, u stvarnoj interakciji s ljudima, ta točnost pada na poraznih 35%. Razlog leži u ljudskom faktoru – mi informacije dijelimo postupno, izostavljamo detalje ili smo neprecizni, što chatbotove lako navede na krivi put.
Za razliku od pretraživanja interneta gdje sami procjenjujemo pouzdanost stranice, AI stvara privid osobnog odnosa i autoritativnog savjeta „skrojenog po mjeri”, što korisnika čini manje kritičnim.
Također, postoji opasnost od širenja dezinformacija, osobito kod ozbiljnih bolesti poput raka. Umjesto jasnog upozorenja, neki chatbotovi nude alternativne „prirodne” klinike kao rješenje. Iako tehnologija napreduje, ona je u svojoj srži dizajnirana za predviđanje teksta, a ne za medicinsko zaključivanje. Umjetna inteligencija može služiti za informiranje, ali nikada kao zamjena za stručni savjet liječnika. U pitanjima života i smrti, povjerenje treba pokloniti osobi s diplomom, a ne softveru u džepu.
