Sud Europske unije trebao bi odlučiti može li osoba koja napusti Katoličku Crkvu, pozivajući se na Opću uredbu o zaštiti podataka (GDPR), zahtijevati brisanje svojih podataka iz matice krštenih. Odluka u predmetu koji dolazi iz Belgije mogla bi imati posljedice za biskupije diljem Europske unije.
Spor je nastao između Gentske biskupije i belgijskog tijela za zaštitu podataka, a pred Sudom EU vodi se pod oznakom C-12/25, Bisdom Gent. Belgijski sud predmet je uputio Sudu Europske unije kako bi se razjasnilo kako u ovakvoj situaciji treba tumačiti pravo na brisanje podataka iz članka 17. GDPR-a. Saslušanje je održano 30. lipnja.
Slučaj je pokrenula osoba koja je bila krštena u Katoličkoj Crkvi, a potom je izrazila namjeru da je napusti
Od Gentske biskupije zatražila je uklanjanje podataka koji se odnose na nju iz crkvenih matica i arhiva. Gentska biskupija nije izbrisala zapis o krštenju. Umjesto toga, u maticu je dodala rubnu bilješku u kojoj se navodi namjera dotične osobe da napusti Crkvu. Takvim se postupkom čuva povijesna i sakramentalna činjenica krštenja, a istodobno se dotična osoba više ne prikazuje kao praktični vjernik Crkve.
Osoba se potom obratila belgijskom tijelu za zaštitu podataka, koje je u prosincu 2023. godine naložilo biskupiji da izbriše njezine podatke iz matice krštenih. Tijelo je priznalo da pravo na brisanje podataka prema GDPR-u nije apsolutno te da Crkva ima legitiman interes za čuvanje podataka o krštenjima. Međutim, smatralo je da je u ovom konkretnom slučaju doživotno čuvanje podataka dotične osobe nerazmjerno nakon što je ona nedvosmisleno izrazila želju da se odvoji od Crkve.
Kršenje je neizbrisivo
Biskupija je uložila žalbu na tu odluku, a Prizivni sud u Bruxellesu odlučio je predmet uputiti Sudu Europske unije, koji će morati utvrditi kako u takvoj situaciji treba tumačiti članak 17. GDPR-a. Zbog mogućih posljedica ovog slučaja, Komisija biskupskih konferencija Europske unije (COMECE) objavila je 3. rujna pravni dokument u kojem brani cjelovitost matica krštenih. Europski biskupi smatraju da ova kontroverza nadilazi jednostavno administrativno pitanje čuvanja osobnih podataka jer je pitanje koliko daleko europsko zakonodavstvo može ići u zadiranju u unutarnje ustrojstvo neke vjerske zajednice.
Biskupi podsjećaju da matica krštenih ima bitnu ulogu u kanonskom pravu. Krštenje predstavlja vrata prema ostalim sakramentima i stvara stvarnost koja ne može jednostavno prestati postojati naknadnom voljom krštene osobe. Stoga Komisija smatra da bi prisiljavanje Crkve na brisanje tih podataka utjecalo na njezinu institucionalnu autonomiju i vjersku slobodu. Naime, prema učenju Katoličke Crkve, krštenje utiskuje neizbrisivi biljeg i ne može se ponoviti niti poništiti. Stoga čuvanje matice omogućuje provjeru je li osoba već valjano primila sakrament.
Ono je također potrebno za naknadne kanonske postupke, osobito kada se podjeljuju drugi sakramenti ili se sklapa brak. COMECE također odbacuje ideju da se matica krštenih može izjednačiti s aktualnim popisom članova Crkve. Istaknuli su kako rubna bilješka kojom se navodi namjera osobe da napusti Crkvu omogućuje da se ta odluka zabilježi, a da se pritom ne mijenja povijesna činjenica da je osoba primila krštenje.
Dolazak belgijskog spora u Luksemburg sada po prvi put otvara mogućnost uspostavljanja europskog tumačenja GDPR-a koje bi se posebno primjenjivalo na katoličke matice krštenih. Nezavisna odvjetnica Suda Europske unije, Tamara Ćapeta Medina, trebala bi iznijeti svoje mišljenje 1. listopada 2026. godine nakon čega će Sud donijeti presudu, objavio je Infovaticana.
