Svećenik upozorava na opasnosti prakticiranja joge
Foto: Snimka zaslona/Canva

DOMINIKANSKI svećenik otac Nelson Medina, doktor fundamentalne teologije poznat po svom apostolatu na internetu, upozorava na četiri opasnosti povezane s jogom, praksom koja potječe iz indijskog hinduizma.

“Joga je niz položaja i fizičkih vježbi koje teže postizanju unutarnjeg mira. Izrasla iz duhovne tradicije hinduizma, joga nastoji dovesti dušu u ‘samadhi’, stanje u kojem čovjek i božanstvo postaju jedno, bez razlike”, objašnjava otac Nelson.

Riječ “joga” dolazi od sanskrtskog korijena “yuj”, što znači “ujedinjenje”. Cilj joge je ujediniti prolazno “ja” (jiva) s beskonačnim (vječnim ja) ili Brahmanom, hinduističkim konceptom božanstva koje nije osobno, već nešto neosobno, jedno s prirodom i kozmosom.

Na početku svog razmišljanja, svećenik Nelson predlaže da se ne postavlja pitanje “može li katolik prakticirati jogu?”, već da se dublje razmotri svrha takvih praksi. Po njegovom mišljenju, najbolja pitanja za katolike su: “Što se nadam pronaći u tim praksama?”; “Što tamo želim tražiti i jesam li to našao u svojoj Katoličkoj Crkvi?”; “Jesam li svjestan rizika praksi koje miješaju dobre i loše stvari?”

Otac Nelson naglašava da bi kršćani, kada bi iskreno postavili ta pitanja, došli do odgovora kao što su mir, opuštanje, poboljšanje koncentracije i tjelesno blagostanje. Sva ta dobra, kaže, već postoje u teologiji tijela i zdravim duhovnim smjerovima unutar Crkve, posebno kroz molitvu, što joga nikada neće moći zamijeniti.

Otac Nelson upozorava na četiri specifične opasnosti joge:

1. Porijeklo joge u hinduizmu:

“Joga je jedna od šest ortodoksnih daršana (doktrina) hinduizma, s naglaskom na meditaciju i oslobođenje, a njen glavni tekst je Yoga sutra (oko 400. godine)”, navodi otac Nelson. Povezana je s praksama meditacije u hinduizmu, budizmu i džainizmu. “Ako su vam rekli da je to samo istezanje, lagali su vam.”

KRŠĆANI I JOGA: Kako kršćani trebaju gledati na jogu?

2. Doktrina joge i oslobađanje od materije:

Joga je “izravno suprotna kršćanskom učenju o jednom Bogu Stvoritelju koji je stvorio sve što postoji. Bog ne želi da se oslobodimo materijalnih stvari, već da ih koristimo za pravdu i dobročinstvo.”

3. Hinduizam se prakticira kroz jogu:

“Joga ima vjerski tekst koji je poput priručnika: Joga sutra. U njemu je uključeno ponavljanje ‘Veda’, religioznih tekstova hinduizma, kao dio vježbi oslobađanja. Recitacija započinje zadržavanjem naziva položaja koji su zapravo izrazi molitve te religije.”

4. Krajnja svrha joge:

“Krajnja svrha joge je isvara-pranidhana, što znači ‘predaj se Upravljaču’, tj. bogu te religije, koji naravno nije Otac našeg Gospodina Isusa Krista.”

Na kraju, otac Nelson zaključuje pitanjem: “Kako katolik može riskirati prihvaćanje takvih ozbiljnih šteta zbog nekoliko dobara, koja ionako može imati unutar svoje vjere?”

0 Komentara
Inline Feedbacks
Pogledaj sve komentare