Geolozi vjeruju da su otkrili točan datum Isusova raspeća

datum raspeća
Foto: Pixabay

Istraživači kažu da analiza seizmičke aktivnosti u Mrtvom moru ukazuje na petak, 3. travnja 33. godine.

Geolozi su ustvrdili da je Isus, kako se opisuje u Novom zavjetu, najvjerojatnije razapet u petak, 3. travnja, 33. godine.

Najnovija istraga, objavljena u Međunarodnom pregledu geologije, fokusira se na aktivnost potresa u Mrtvom moru, smještenom 13 milja od Jeruzalema. Evanđelje po Mateju, 27. poglavlje, spominje kako se potres podudara s raspećem:

„A Isus opet povika snažnim glasom i ispusti duh. I gle, hramski se zastor razdrije nadvoje, odozgo do dolje, i zemlja se potrese i stijene se raspukoše. I grobovi se otvoriše.“

Za analizu aktivnosti potresa u regiji, geolog Jefferson Williams iz istraživačkog tima Supersonic Geophysical i njegovi kolege Markus Schwab i Achim Brauer iz njemačkog Istraživačkog centra za geoznanosti proučavali su tri jezgre s plaže Ein Gedi Spa u blizini Mrtvog mora.

Par tankih slojeva, koji su godišnji slojevi taloženja u sedimentima, otkrivaju da su najmanje dva glavna potresa pogodila jezgru: potres na širem području 31. godine prije Krista, te seizmički događaj koji se dogodio negdje između 26. i 36. godine.

Ovo drugo razdoblje dogodilo se tijekom „godina kada je Poncije Pilat bio prokurator Judeje i kada je potres prema Evanđelju po Mateju povijesno zabilježen“, rekao je Williams.

„Dan i datum raspeća (Veliki petak) poznati su uz visoki stupanj preciznosti“, rekao je. No, u pitanju je godina.

U smislu tekstualnih indicija o datumu raspeća, Williams je citirao iz studije Nature autora Colin Humphreys i Graeme Waddington. Williams sažima njihov rad u nastavku:

  • Sva četiri evanđelja i Tacit u Analima (XV, 44) slažu se da se raspeće dogodilo kada je Poncije Pilat bio prokurator Judeje od 26. do 36. godine.
  • Sva četiri evanđelja kažu da se raspeće dogodilo u petak.
  • Sva četiri evanđelja slažu se da je Isus umro nekoliko sati prije početka židovskog šabata (sumrak u petak).
  • Sinoptička evanđelja (Matej, Marko i Luka) upućuju na to da je Isus umro prije sumraka na 14. dan Nisana, neposredno prije početka Pashe.
  • Ivanovo evanđelje razlikuje se od sinoptičkih, očigledno ukazujući kako je Isus umro prije smrkavanja na 15. dan Nisana.

Kad se uzme u obzir podatak o židovskom kalendaru i astronomskim proračunima, rezultat je nekoliko mogućih datuma, kao i petak, 3. travnja 33., koji se prema istraživačima najbolje podudara.

Što se tiče samih potresa, Williams i njegov tim priznaju da se seizmička aktivnost povezana s raspećem može odnositi na „potres koji se dogodio negdje prije ili poslije raspeća i koji je zapravo ‘posuđen’ od autora Evanđelja po Mateju , te lokalni potres između 26. i 36. godine koji je bio dovoljno energičan da deformira sedimente Ein Gedija, ali nedovoljno energičan da bi stvorio dostupan i izvanbiblijski povijesni zapis.“

„Ako je potonja mogućnost istinita, to bi značilo da je izvješće o potresu u Evanđelju po Mateju vrsta alegorije“, pišu.

Williams proučava još jedan mogući prirodni događaj povezan s raspećem – tamu.

Tri od četiri kanonska evanđelja izvješćuju o tami od podneva do 15 h popodne nakon raspeća. Takva tama mogla je biti uzrokovana olujnom prašinom, vjeruje.

Williams istražuje postoje li naslage olujne prašine u sedimentima koje se podudaraju s potresom koji se dogodio u predjelu Jeruzalema početkom prvoga stoljeća.