Prema podacima Fides News Agency, sada ima 1.422,1 milijuna krštenih katolika, što je 16,7 milijuna više nego u prethodnom brojanju. Katolici i dalje čine 17,8% svjetske populacije.
Rast se primjećuje na svih pet kontinenata, iako se ističe Afrika, koja bilježi porast od 7,58 milijuna katolika. Stoga Afrika sada ima 288,3 milijuna katolika, prvi put neznatno nadmašujući Europu koja ima 287,2 milijuna. Amerika ostaje kontinent s najvećim brojem katolika (678.869.000, što predstavlja 64% stanovništva), dok Azija sa 156.166.000 katolika i Oceanija s 11.557.000 imaju najmanji broj.
Po prvi put u pet godina, broj svećenika diljem svijeta također se povećao, iako vrlo neznatno: 407.421, što je 425 više nego prethodne godine. Povećanje dolazi uglavnom iz Afrike (+1.676) i Azije (+1.065), dok je Europa izgubila 2.483 svećenika, prenosi InfoCatolica. Istodobno, broj stalnih đakona porastao je na 52.102.
Trend je mnogo manje povoljan za časne sestre i bogoslove. Broj časnih sestara pao je na 580.131, što je smanjenje od gotovo 9 300, a broj bogoslova pao je sa 106.495 na 103.604. Afrika je ponovno iznimka, jedini kontinent gdje se povećava i broj časnih sestara i bogoslova .
Nasuprot ovom padu broja zvanja, značajno se povećalo sudjelovanje laika misionara, kojih sada ima 463.079, i vjeroučitelja, kojih sada ima 2,89 milijuna. Crkva također održava veliku prisutnost u obrazovanju, zdravstvu i socijalnim uslugama: više od 101.000 institucija diljem svijeta, uključujući bolnice, klinike, studentske domove, sirotišta i druge centre.
Podaci, prvenstveno iz 2024. godine, oslikavaju Crkvu čije se demografsko središte i dalje pomiče prema globalnom Jugu: Afrika brzo dobiva na značaju dok Europa gubi svećenike, časne sestre i bogoslove. Međutim, statistika također pokazuje da, unatoč izazovima u zvanju u nekim regijama, broj katolika i dalje raste.
