Umjetna inteligencija više nije ograničena na ekrane i virtualne modele. Velike tehnološke kompanije sve češće koriste stvarne snimke ljudi u njihovim svakodnevnim aktivnostima kako bi obučile robote za stvarni svijet.
Od indijskih tekstilnih pogona do istraživačkih laboratorija u SAD-u, radnici s kamerama na glavi postali su neočekivani učitelji budućih humanoida.
U indijskom gradu Karuru, radnik Navin Kumar svakoga dana presavija ručnike dok kamera bilježi svaki njegov pokret. Snimke ne završavaju na internetu, već u bazama podataka tvrtke Objectways, koja ih koristi za obuku AI sustava. Svako presavijanje, svaka greška, svaki precizan pokret postaju dio ogromnog arhiva iz kojeg roboti uče kako koristiti ruke, prepoznati predmete i procijeniti silu potrebnu za jednostavne, ali zahtjevne fizičke zadatke.
Ovakvi podaci iz „pogleda prvog lica“ koriste se u istraživanjima za tehnološke divove poput Tesle, Boston Dynamicsa, Googlea, Nvidije i OpenAI-a. Njihov je cilj stvoriti robote koji se snalaze u stvarnom svijetu jednako dobro kao i ljudi – ili barem dovoljno dobro da ih mogu imitirati.
Globalni eksperiment širi se iz dana u dan. U Brazilu, Indiji i SAD-u sve je više ljudi koji nose pametne naočale dok kuhaju, čiste ili slažu odjeću, snimajući sadržaj koji se odmah šalje AI laboratorijima.
U istočnoj Europi nastaju tzv. „farme ruku“, mjesta gdje operateri pomoću džojstika upravljaju robotima na daljinu, bilježeći pokrete koji se potom pretvaraju u podatke za učenje.
Iako stručnjaci upozoravaju da roboti još uvijek teško samostalno funkcioniraju, procjenjuje se da će tržište humanoidnih robota u sljedećih deset godina dosegnuti vrijednost od 38 milijardi dolara. Tvrtke koje rade na obuci robota uvjerene su da je samo pitanje vremena kada će „strojevi naučiti raditi sve što radimo i mi“.
