Prema najnovijim podacima Eurostata i UN-a, Hrvatska se suočava s iznimno visokim udjelom starije populacije, što je čini zemljom s najvećim postotkom staračkog stanovništva na globalnoj razini.

Svaki peti stanovnik Hrvatske pripada dobnoj skupini između 60 i 74 godine, što je nevjerojatno visok postotak koji prelazi 20 posto i čini nas jedinstvenima u svjetskim razmjerima.

Stručnjaci za demografiju upozoravaju da će se zbog izuzetno velikog broja ljudi u ovoj dobnoj skupini uskoro suočiti s ozbiljnim demografskim izazovima.

Prognoze sugeriraju da bi, ako se trenutni trendovi nastave, Hrvatska mogla doživjeti situaciju u kojoj će broj umrlih biti dvostruko veći od broja novorođenih, stvarajući ozbiljan jaz u populaciji.

Već sada se suočavamo s alarmantnom situacijom u kojoj je broj umrlih veći od broja novorođene djece.

Prethodne godine, Hrvatska je zabilježila prvi put u povijesti mjerenja da je rođeno manje od 33.000 djece, dok je istovremeno umrlo gotovo 52.000 stanovnika.

Ovaj značajan disbalans između nataliteta i mortaliteta postavlja ozbiljna pitanja o budućnosti zemlje i naglašava potrebu za hitnim demografskim mjerama.

Starija populacija često zahtijeva dodatne zdravstvene i socijalne resurse, što stavlja pritisak na sustav javnih usluga. Osim toga, manji broj radno aktivnog stanovništva u odnosu na starije građane može dovesti do ekonomske neravnoteže.

Stoga je važno poduzeti strategije i politike koje će potaknuti natalitet, podržati obitelji i stvoriti uvjete za održiv rast stanovništva.

Uzimajući u obzir ove izazove, demografske analize postaju ključne za oblikovanje politika koje će osigurati ravnotežu između generacija i očuvati društvenu stabilnost. Hrvatska se suočava s hitnom potrebom da pronađe inovativna rješenja kako bi se nosila s demografskim izazovima i osigurala prosperitet budućih generacija.

0 Komentara
Inline Feedbacks
Pogledaj sve komentare