Papa Lav XIV. u subotu je posjetio čuvenu Plavu džamiju u Istanbulu, izuvši cipele u znak poštovanja, ali se nije pomolio tijekom svoje prve posjete kao poglavar Katoličke Crkve.
Prvi papa iz Sjedinjenih Američkih Država blago se naklonio prije ulaska u džamiju, a kroz prostrani kompleks, koji može primiti 10.000 vjernika, proveo ga je imam i muftija Istanbula.
Papa je, hodajući u bijelim čarapama, tokom 20-minutne posjete bio nasmijan i našalio se s jednim od vodiča, glavnim mujezinom džamije, službenikom koji predvodi dnevne pozive na molitvu.
Dok je grupa izlazila iz zgrade, papa je primijetio da ga vode kroz vrata koja su obično ulaz, gdje stoji znak “Nema izlaza”.
“Piše nema izlaza”, rekao je papa uz osmijeh. Mujezin Askin Musa Tunca odgovorio mu je da ne mora izaći, već da može ostati, prenosi N1.
Papa se nije htio pomoliti za razliku od svojih prethodnika
Papa Lav, relativno nepoznat na svjetskoj sceni prije nego što je postao papa, pažljivo se prati dok drži prve govore u inozemstvu i prvi put stupa u kontakt s ljudima izvan Italije.
Tunca je novinarima nakon posjete džamiji rekao da je pitao papu želi li se pomoliti, ali da je on rekao da samo želi posjetiti džamiju. Time se odmaknuo od svojih prethodnika Benedikta XIV. i Franje, koji su se obojica tiho molili tijekom posjeta važnoj džamiji u Istanbulu 2006., odnosno 2014. godine.
Vatikan je u priopćenju naveo da je papa obišao džamiju “u duhu promišljanja i slušanja, s dubokim poštovanjem prema mjestu i vjeri onih koji se tu okupljaju na molitvu”.
Više o ovom događaju pogledajte u videu u nastavku.
Plava džamija službeno nosi ime sultana Ahmeda I, vođe Osmanskog carstva od 1603. do 1617. godine, koji je nadgledao njenu izgradnju.
Ukrašena je tisućama plavih keramičkih pločica, po čemu je dobila popularno ime. Građevina iz 17. stoljeća nalazi se nasuprot Aja Sofiji, nekadašnjoj bizantijskoj katedrali koju papa Lav nije posjetio, za razliku od svojih prethodnika.
Aja Sofija je bila jedno od najvažnijih kršćanskih mjesta bogoslužja oko hiljadu godina, da bi nakon pada Bizantijskog carstva postala džamija na 500 godina. Turska sekularna republika pretvorila ju je u muzej prije više od 70 godina, ali ju je predsjednik Recep Tayyip Erdogan 2020. godine ponovo proglasio džamijom.
