Na sjednici Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda početkom tjedna, predstavnici Europske unije, Danske i Irske snažno su se zauzeli da pobačaj ostane ključni dio globalnih sigurnosnih politika u sklopu inicijative „Žene, mir i sigurnost“ (WPS).
Iako sam dokument ne spominje izričito „reproduktivna prava“, delegacije su otvoreno inzistirale da ona budu uključena – pod čime se, kako ističu analitičari, često podrazumijeva legalizacija i promicanje pobačaja.
Danska je naglasila kako su „seksualna i reproduktivna prava neupitna“, dok je Irska otišla i korak dalje tražeći uvođenje programa posebno usmjerenih na transrodne osobe u mirovnim misijama. Sjedinjene Američke Države dale su opću potporu inicijativi, ali su u prošlosti odbijale „probuđene“ standarde koji bi obvezivali vojsku na kvote i rodnu paritetu.
„Ova agenda je uvijek bila bojno polje između dva svjetonazora – jednog koji se usredotočuje na stvarni mir i sigurnost te drugog koji promiče ideološki koncept rodne ravnopravnosti“, istaknula je Susan Yoshihara iz Američkog vijeća za žene, mir i sigurnost.
UN već dugo koristi ljudska prava kao opravdanje za širenje pro-pobačajnih politika, dok istovremeno zanemaruje ozbiljna kršenja prava u državama poput Kine ili Saudijske Arabije.
U prošlom mandatu Trumpova je administracija smanjila financiranje takvih inicijativa, povukla SAD iz Svjetske zdravstvene organizacije i Vijeća za ljudska prava te zamrznula dio inozemne pomoći kroz USAID.
Rasprava pokazuje koliko su globalne institucije postale poprište sukoba oko temeljnih moralnih pitanja.