Je li voće sa „stabla spoznaje dobra i zla“ doslovno ili figurativno?

Prije nego razmotrimo je li voće bilo doslovno voće ili ne, pogledajmo same riječi iz Biblije gdje se „stablo spoznaje dobra i zla“ prvi puta spominje.

U Knjizi Postanka 2, 15-17 piše „Jahve, Bog, uzme čovjeka i postavi ga u edenski vrt da ga obrađuje i čuva. Jahve, Bog, zapovjedi čovjeku: »Sa svakoga stabla u vrtu slobodno jedi, ali sa stabla spoznaje dobra i zla da nisi jeo! U onaj dan u koji s njega okusiš, zacijelo ćeš umrijeti.“

Zašto bismo pomislili da nije doslovno?

Teolozi i proučavatelji Biblije o prikazu iz Knjige Postanka debatirali su tisućama godina. Neki kršćanski proučavatelji smatraju da su 1-3 poglavlje Knjige Postanka više mit ili alegorija o stvaranju.

Poteškoća koja se javlja kada ne interpretiramo svaku riječ doslovno jest pitanje o tome kako odrediti što bi se trebalo uzeti doslovno, a što bi se trebalo uzeti figurativno? Gdje se zaustaviti? Kada je Bog potopio svijet u 8. poglavlju Knjige Postanka? Ili kada je Bog pozvao Abrahama u 12. poglavlju Knjige?

PROČITAJTE: Što simboliziraju stablo života i stablo spoznaje dobra i zla?

Za razliku od mitova postanka ostalih religija, Knjiga Postanka događaje prikazuje kao da prepričava određene, povijesne događaje. Uistinu, u 1. i 2. poglavlju događaju se neke nevjerojatne stvari (Bog je stvorio nebo i zemlju, Adam je stvoren iz prašine, Eva je stvorena od Adamovog rebra, itd.), no samo zato što se čini nevjerojatnim, ne znači da se to nije dogodilo. U isto vrijeme, vjera da je išta u Bibliji istinito zahtjeva vjeru u samoga Boga.

Što je, dakle, stablo spoznaje dobra i zla?

Kao i stablo života, stablo spoznaje dobra i zla bilo je pravo stablo postavljeno u središtu Edenskog vrta. Bog je Adamu i Evi rekao da mogu jesti voće iz cijelog vrta, osim voća s ovog stabla. Nadalje, Bog je rekao da, ako budu jeli s ovog stabla, da će zasigurno umrijeti.

Nemamo razloga vjerovati da je voće bilo štetno i otrovno po sebi. Zapravo, kada je Evu kušao Sotona, Biblija nam kaže da je stablo izgledalo primamljivo. U Knjizi postanka 3, 6 stoji: „Vidje žena da je stablo dobro za jelo, za oči zamamljivo, a za mudrost poželjno: ubere ploda njegova i pojede. Dade i svom mužu, koji bijaše s njom, pa je i on jeo.“

PROČITAJTE: Priča o tri stabla koja će vas rasplakati

Važno je razumjeti da grijeh nije došao u svijet preko konzumacije voća, nego preko Adamove odluke da se ogluši na Božju zapovijed. U Rimljanima 5, 12 je to dodatno objašnjeno: „Zbog toga, kao što po jednom Čovjeku uđe u svijet grijeh i po grijehu smrt, i time što svi sagriješiše, na sve ljude prijeđe smrt…“

Usmjerenost na stvarnost grijeha i smrti

Razlog zašto bismo prva tri poglavlja Knjige Postanka trebali doslovno tumačiti jest zato što znamo da živimo u palom svijetu. Doslovno čitanje Knjige Postanka objašnjava uvjete svijeta u kojem živimo. Znamo da u svijetu postoji zlo. Ljudi žele biti vlastiti bogovi, kao što su htjeli Adam i Eva. Želi sami odlučivati što je dobro i zlo.

Nadalje, strah od smrti zahvaća cijelo čovječanstvo sve do danas. Ne možemo joj pobjeći. Spasiti nas može samo Isus Krist, Sin Božji, koji je umro za naše grijehe i ustao od mrtvih. On je obećao vječni život svima koji se pozovu na Njegovo ime po vjeri. Ovo nije mit ili alegorija. Isus je živ!

Autor: Jesse Mitchum; Prijevod: Mislav U.; Izvor: Biblword.net