U Bibliji se stega odnosi na moralnu obuku, pouku i ispravljanje koje vodi duhovnom rastu, razvoju karaktera i kršćanskoj zrelosti. Kako izgleda zdrava crkvena stega?
Vjerojatno postoji više primjera crkvenih vođa koji su stegu tretirali pogrešno i štetno ili je potpuno ignorirali, što je omogućilo npr. glasinama i tračevima da se šire. Zbog ovog problema, imamo vrlo stvaran fenomen modernog doba koji se zove “povrijeđenost crkve” – ljudi koji su povrijeđeni od strane crkvenog vodstva ili članova.
“Povrijeđenost crkve” nije uvijek izravan rezultat loše crkvene stege, ali je često povezana s načinom na koji se crkve nose (ili odlučuju da se ne bave) s nečijim postupcima. Opet, to bi moglo biti zato što je nečiji grijeh ostao neliječen ili se prema njemu postupalo na nebiblijski način.
Kako izgleda zdrava crkvena stega?
Dakle, što Biblija kaže o zdravoj ili ispravnoj crkvenoj stezi?
1. Stega nije laka, ali je neophodna
Ispravljanje ponašanja općenito nije ugodno iskustvo – ni za koga! Ovo se ne odnosi samo na crkvu; vrijedi za svaku vrstu stege u životu. Kao što pisac poslanice Hebrejima kaže: “Isprva se doduše čini da nijedno odgajanje nije radost, nego žalost.”
Umjesto toga, smisao stege je proizvesti “mironosni plod pravednosti” (Hebrejima 12, 11).
Dakle, bilo da roditelj disciplinira dijete, trener ili učitelj smišljaju disciplinski plan za svog igrača ili učenika, crkva disciplinira člana ili mi sami sebe discipliniramo – cilj je pravednost i mir.
2. Stega nije diskriminirajuća
Crkvena stega ne znači da netko nije voljen, da je nepoželjan da prisustvuje bogoslužju ili nekim drugim crkvenim funkcijama zbog toga što je učinio.
Zapravo, cilj je da osoba i dalje dolazi na službe kako bi čula istinu, probudila se i okrenula od svojih grijeha.
3. Povećava mudrost
Bez obzira kako stegu doživljavamo, ona je dobra vježba. Primanje ispravljanja i stege zapravo je znak mudrosti.
Tko ljubi opomenu, ljubi znanje; tko mrzi na ukor, luđak je. (Mudre izreke 12, 1)
Luđak prezire pouku oca svog, a tko ukor prima, pametno čini. (Mudre izreke 15, 5)
Dakle, način na koji gledamo na stegu ne utječe samo na naše živote, već i na ljude koji promatraju naše živote.
PROČITAJTE: Zašto nas Bog disciplinira? Vaše nevolje nisu uzalud
4. Stega otkriva Očevu ljubav
Kada gledamo širu sliku Crkve, kada roditelji discipliniraju svoju djecu ili kada crkva disciplinira svoje članove, slijedimo primjer koji je Bog već postavio kada disciplinira svoje sinove i kćeri.
Vidimo Božju korekciju i disciplinu na svim stranicama Starog i Novog zavjeta. Bog jasno iznosi svoje namjere i motive kada kaže u Otkrivenju 3, 19: “Ja korim i odgajam one koje ljubim.”
5. Stega poziva na pokajanje
Kao što su starozavjetni svećenici morali priznati vlastiti grijeh prije ulaska u Svetinju nad svetinjama (kako Božja pravednost ne bi dovela do brzog suda nad njima), mi moramo “ispitati” svoje vlastite živote. Ali naši duhovne vođe također nas mogu ukoriti za npr. nepoštivanje autoriteta ili neku nepravdu koju im nanesemo.
“Jer kad bismo sami sebe sudili, ne bismo bili suđeni.” (1. Korinćanima 11, 31)
Zbog toga je apostol Pavao odlučio da će disciplinirati svoj vlastiti život kako bi spriječio da ga drugi discipliniraju ili (u najgorem slučaju) bude “diskvalificiran”. Napisao je u 1. Korinćanima 9, 27: “Nego krotim svoje tijelo i zarobljavam da sam ne budem isključen pošto sam drugima propovijedao.”
6. Stega stvara odgovornost
Na kraju, Isus iznosi plan za ispravljanje brata ili sestre u Kristu. On navodi:
“Pogriješi li tvoj brat, idi i pokaraj ga nasamo. Ako te posluša, stekao si brata. Ne posluša li te, uzmi sa sobom još jednoga ili dvojicu, neka na iskazu dvojice ili trojice svjedoka počiva svaka tvrdnja. Ako ni njih ne posluša, reci Crkvi. Ako pak ni Crkve ne posluša, neka ti bude kao poganin i carinik.” (Matej 18, 15-17)
U kontekstu, teme koje vode do odlomka o crkvenoj stezi u Mateju 18 su kršćanska poniznost, milost, izbjegavanje i borba protiv iskušenja grijeha te pomirenje.
