Antarktika, prema podacima iz nekoliko posljednjih godina, bilježi porast leda, a mnogi se pitaju jesu li klimatske promjene zapravo laž.
Nedavna studija kineskih znanstvenika izazvala je snažnu raspravu na društvenim mrežama: satelitski podaci pokazuju da je ledeni pokrivač na Antarktici između 2021. i 2023. blago narastao – čak za 108 milijardi tona leda godišnje.
Za mnoge koji sumnjaju u klimatske promjene, to je bila prilika da zaključe: “Klimatska kriza je izmišljotina.” No, znanstvenici upozoravaju – ovakvo tumačenje je pogrešno i opasno pojednostavljenje složenog prirodnog sustava.
Studija je provedena na Sveučilištu Tongđi u Šangaju, a fokusirala se na četiri glečerska bazena u regijama Vilkisova zemlja i Zemlja kraljice Meri, na istočnom dijelu Antarktike. Analiza se temeljila na podacima NASA-inog satelita GRACE, koji već više od dva desetljeća mjeri gravitacijske promjene na Zemlji i na temelju njih detektira promjene u masi leda i vode.
Znanstvenik tvrdi da se klimatske promjene prate desetljećima
Unatoč vjerodostojnosti podataka, problem leži u njihovom tumačenju. Johannes Feldmann, fizičar s Instituta za posljedice klimatskih promjena u Potsdamu, upozorava da se znanstveni zaključci ne mogu donositi na temelju samo dvije ili tri godine promatranja: “Za stvaranje pouzdanih klimatskih trendova potrebno je najmanje 20 do 30 godina podataka.”
Grafički prikaz rezultata – uzlazna linija pokraj promjenjive krivulje – lako se može krivo interpretirati, posebno među onima koji žele širiti dezinformacije. Viralni postovi na društvenim mrežama često zanemaruju kontekst i složenost klimatskih procesa. Feldmann pojašnjava: “U prirodnim sustavima uvijek postoje fluktuacije.
Jedne godine pada više snijega, druge manje – i to se reflektira u količini leda. Ali to nisu promjene koje bi poništile dugoročan trend gubitka leda.”
Porast leda je povezan sa snježnim padalinama?
Slične varijacije zabilježili su i znanstvenici s britanskog Sveučilišta u Leedsu, koji su 2023. pokazali kako meteorološki događaji – poput neuobičajeno jakih padalina – mogu privremeno povećati ledenu masu. Isto potvrđuje i glaciologinja Angelika Humbert iz Instituta Alfred Wegener: “Radimo s prirodnim sustavom sklonim varijacijama. Ne radi se o preokretu, već o privremenom povećanju uzrokovanom vremenskim uvjetima.”
Znanstvenici sa Sveučilišta Tongđi to su i sami naglasili u zasebnoj studiji, ističući kako je porast leda bio povezan s neobično visokim snježnim padalinama.
“Privremene fluktuacije ne poništavaju znanstveni konsenzus,” ističu stručnjaci koji podržavaju klimatske promjene. Umjesto senzacionalizma, potrebna je pažljiva analiza i dugoročna perspektiva, pišu Deutsche Welle.
LAŽ kao i korona.