Koje dobro može proizaći iz svjetske pandemije, ekonomskih depresija i prirodnih katastrofa? Bog je poznat po tome što je u prošlosti zlo okretao na dobro

Crna kuga 

Možda je najveća katastrofa koja se ikada dogodila u ljudskoj povijesti, izuzev potopa, bila crna kuga, koja je još bila poznata pod nazivom ”Pošast” ili jednostavno ”Kuga”; radilo se o najsmrtonosnijoj pandemiji koja je dosad zabilježena u ljudskoj povijesti. Zbog toga se o toj bolesti govori kao o Crnoj smrti.

Kuga je rezultirala smrću do 200 milijuna ljudi u Europi, Aziji i Sjevernoj Africi, a njezin se vrhunac dogodio 1350.-ih. Tragično, kuga je odnijela jedan od tri života u poznatom svijetu, s time da nedavni povijesni dokazi ukazuju na to da je između 50 i 60 posto stanovništva Europe preminulo od Crne smrti. To je puno veći broj od onoga što se često spominje kao ”jedna trećina”.

Možemo smatrati da je najnovija pandemija prikaz završetka svijeta, no što su tek ljudi mislili u 14. stoljeću?! Mnogi su mislili da je to Božji sud i da se kraj svijeta bliži, no očigledno su bili u krivu. Slično, danas mnogi misle da je ova pandemija znak završetka svijeta, no i oni bi mogli biti u krivu. Ne znamo dan niti sat Kristovog povratka. (Marko 13, 22) 

Odgovor Crkve 

Što je činila kršćanska Crkva za vrijeme Crne kuge, kada se toliko smrti pojavilo oko nje? Kako je Crkva reagirala? Odgovor bi vas mogao zapanjiti. Nažalost, mnogi su okrivljavali Židove zbog toga što oni nisu umirali u jednakom broju kao i ostali, što je vjerojatno bio slučaj zbog bolje prehrane Židova, ali i zbog toga što su Židovi slijedili naputke iz Starog zavjeta zbog kojih su imali bolje higijenske navike. Ipak, zbog toga su trpjeli progone.

Kako su kršćani reagirali na sve te žrtve kuge koje su ih okruživale? Jesu li se udaljili od njih kako se i sami ne bi razboljeli? Ne! Nasuprot, brinuli su se za bolesne i nisu ih napuštali, kao što su činili nekršćani. Brinući se, kršćani su spasili tisuće, ako ne i milijune života. U većini slučajeva, bilo je samo važno zaraženima dati prikladnu hranu i vodu. Neki vjeruju da je briga kršćana smanjila smrtnost za oko dvije trećine! 

VIDI OVO: Kako se nositi s tjeskobom zbog koronavirusa?

Odgovor nespašenih 

Jasno, nespašeni su primijetili brigu koju su prikazivali vjernici. Vidjeli su te primjere vlastitim očima i često su doživljavali to da bi i članovi njihovih obitelji, zbog brige vjernika, bili spašeni od smrti. Takva brižnost ostavila je dubok i trajan dojam na pogane. Ta velika djela dobrote dovela je do tisuće obraćenika, posebice kod onih koji su ozdravili. Oni su osjećali da svoje živote duguju tim kršćanima. Koliko god da je to bilo zanimljivo nespašenima, kršćani se nisu samo brinuli za svoje (kojih je brojčano bilo manje), već su se brinuli za druge, čak i ako ih nisu poznavali.

Nije im bilo važno je li bolesnik kršćanin ili ne. To je primjer gdje je Bog upotrijebio veliko zlo za veliko dobro; gdje je koristio vjernike za ostvarivanje svoje namjere. (Postanak 50, 20) Unatoč tomu što su milijuni umrli, životi mnogih milijuna ljudi bili su spašeni, no ono što je bilo još važnije, mnogi su povjerovali u Krista. Da nije bilo kuge i da nije bilo brižne brige kršćana, mnogi bi umrli, no ono što je još važnije, mnogi bi umrli bez Krista. Bog može upotrijebiti pandemije, depresije i katastrofe za svoje dobro, ali i za naše dobro. Bog je Bog! 

Oluje života

Svaka osoba je ili prošla kroz iskušenja ili sada prolazi kroz jedno ili ide prema jednom. Život je jednostavno takav. Nitko nije iznimka. Nevina djeca dobivaju rak. Ovisnici o drogi nemaju posljedica za zdravlje, no Božje dijete zna ovo: „Nije vas zahvatila druga kušnja osim ljudske. Ta vjeran je Bog: neće pustiti da budete kušani preko svojih sila, nego će s kušnjom dati i ishod da možete izdržati“. (1. Korinćanima 10, 13) Ako prolazite kroz iskušenja ili testove, Bog će učiniti da to možete izdržati ili da možete izbjeći. Bog ne kaže kada će se to dogoditi, no dogodit će se. Bog koristit stvari koje nas unesrećuju kako bi nas držao poniznima, kako bi doveo do toga da Ga više tražimo i da budemo više ovisni o Njemu. Svaka oluja koja se dogodi u životu ima svoju svrhu: 

  • Oluje nesreće (kako bi nas držale poniznima) 
  • Oluje usmjerenja (kako bi nas usmjerile) 
  • Oluje samoispitivanja (kako bismo sami sebe istražili) 
  • Oluje ispravljanja (kako bi nas ispravio) 
  • Oluje usavršavanja (kako bismo bili sličniji Kristu) 

Božja suverenost

Razmišljajte o ovim olujama kao o kormilu na brodu, čija jedra usmjerava Božji dah. Te su oluje namijenjene za naše dobro, ne zlo. Apostol Pavao iskusio je dovoljno loših stvari u svom misionarskom poslu da je znao ”da se za one koji vole Boga i za one koji su pozvani prema Božjoj svrsi, sve stvari okreću na dobro”. (Rimljanima 8, 28)

VIDI OVO: Kako vjernici trebaju reagirati na pandemiju koronavirusa?

Pavao je razumio da je patnja bila Božja svrha i da ju je Bog često koristio kako bi evanđelje proširio drugima. Da nije bilo Pavlovog utamničenja, tamničar i njegova obitelj ne bi čuli evanđelje i ne bi bili spašeni; stoga loše od toga što je Pavao završio u tamnici okrenulo se na dobro za tamničara i njegovo kućanstvo. (Djela 16, 31-34) 

Zaključak 

Nadam se da vam je ovo pomoglo kako biste vidjeli da će čak i loše stvari, koje nam se događaju, na kraju biti za naše dobro. Ne znam kako to funkcionira, ali funkcionira. Bog i ovo ima u svojoj kontroli. Znam da se u životu sve događa s razlogom i s Božjom svrhom. No ako niste povjerovali u Krista, sve u vašem životu može imati loš završetak. Danas je dobar dan za povjerovati u Krista (2. Korinćanima 6, 2), jer sutra može biti prekasno. (Hebrejima 9, 27) Ako Isus dođe, a vi niste spašeni, savjetujem vam da ovo pročitate kao ozbiljno upozorenje: Otkrivenje 20, 12-15. 

Autor: Jack Wellman; Izvor: Whatchristianswanttoknow.com