Subota je stvorena radi čovjeka, a ne čovjek radi subote

Evanđelje dana za utorak, 18. siječanj 2022. godine: Subota je stvorena radi čovjeka, a ne čovjek radi subote (Marko 2, 23-28).

Čitanje svetog Evanđelja po Marku

Jedne je subote Isus prolazio kroz usjeve. Njegovi učenici počeše putem trgati klasje. A farizeji mu rekoše: »Gle! Zašto čine što subotom nije dopušteno?«

Isus im odgovori: »Zar nikad niste čitali što učini David kad ogladnje te se nađe u potrebi on i njegovi pratioci? Kako za velikog svećenika Ebjatara uđe u Dom Božji i pojede prinesene kruhove kojih ne smije jesti nitko osim svećenika; a on dade i svojim pratiocima?«

I govoraše im: »Subota je stvorena radi čovjeka, a ne čovjek radi subote. Tako, Sin Čovječji, gospodar je subote!« (Marko 2, 23-28)

Evanđelje dana – komentar

Ovaj događaj govori o sukobu između judaizma i slobode evanđelja o kojem je Isus upravo naučavao.

Jedne subote dok je prolazio kroz usjeve… njegovi učenici uzeše za jelo nešto klasja. Time se nije kršila nijedna Božja zapovijed. Ali prema sitničavim (cjepidlačnim) običajima starih, učenici su prekršili subotu jer su “želi”, a vjerojatno čak i “mlatili” (trljanje zrnevlja u rukama kako bi odstranili ljuske)!

Gospodin im je odgovorio pomoću jednog događaja u Starome zavjetu. Iako pomazan kao kralj, David je bio odbačen i, umjesto da vlada, lovili su ga kao jarebicu. Jednoga dana kad je ostao bez hrane ušao je u Dom Božji i uzeo prinesene kruhove da nahrani svoje ljude i sebe. Taj je kruh bio zabranjen svima osim svećenicima, no Bog nije Davida ukorio zbog toga. – Zašto? Zašto što u Izraelu nije vladala pravičnost. Sve dok David nije dobio svoje kraljevsko mjesto, Bog mu je dopuštao ono što bi inače bilo nezakonito.

Tako je bilo i s Gospodinom Isusom. Iako pomazan, On nije vladao. Sama činjenica da su Njegovi učenici morali na putu trgati klasje pokazuje da u Izraelu stvari nisu bile u redu. Sami farizeji trebali su Isusu i Njegovim učenicima iskazivati gostoljubivost, a ne ih kritizirati. Ako je David doista prekršio zakon jedući prineseni kruh a Bog ga ipak nije ukorio, koliko su nedužniji bili učenici koji su, pod sličnim okolnostima, prekršili samo običaje starih.

VIDI OVO: Zašto je za kršćane nedjelja, a ne subota Dan Gospodnji?

Stih 26 kaže da je David jeo prinesene kruhove kad je Abijatar bio veliki svećenik. Prema 1. Samuelovoj 21,1, svećenik je tada bio Ahimelek, a Abijatar mu je bio otac. Možda je odanost velikoga svećenika Davida utjecala na to da mu dopusti to uobičajeno odstupanje od Zakona.

Svoju je besjedu naš Gospodin završio time što je farizeje podsjetio da je Bog stvorio subotu radi čovjeka, a ne zato da ga sputava. Dodao je da je Sin čovječji gospodar i subote – prije svega, On je dao subotu. Stoga On ima vlast odlučiti što je na taj dan dopušteno, a što zabranjeno. Zacijelo nikada nije mislio subotom zabraniti rad iz nužde ili iskazivanje milosrđa.

Kršćani nisu obvezni držati subotu. Taj dan je bio dan narodu Izraela. Osobit dan u kršćanstvu je nedjelja, prvi dan u tjednu. Međutim, to nije dan prepun zabrana i dopuštenja. Umjesto toga, to je osobit dan kad vjernici, oslobođeni svjetovnih poslova, mogu moliti, služiti i njegovati svoje duše. Za nas pitanje ne glasi: “Je li pogrešno činiti to i to u nedjelju?”, nego: “Kako ovaj dan mogu najbolje iskoristiti na Božju slavu, na dobrobit mojih bližnjih i za svoje duhovno dobro?”. (prema “Komentaru Novoga zavjeta”, autora Williama McDonalda)

Kratka molitva uz današnje Evanđelje

Oprosti mi, Oče moj nebeski, što pokušavam ugurati previše obveza u svoje kratke dane. Priznajem da sam ponekad pretjerano nestrpljiv i u iskušenju učiniti previše stvari. Iskreno tražim Tvoju pomoć kako bih mogao živjeti uravnoteženijim i svetijim životom. Pomozi mi dok tražim vrijeme odmora koje si stvorio za mene i moje duhovne, tjelesne i emocionalne potrebe. U Isusovo ime. Amen.