Povijest pokazuje da su fermentirana pića bila uobičajena u drevnim kulturama. Je li Krist pio vino dok je hodao Zemljom i trebamo li ga i mi piti?
„Ja ne pijem, ne psujem, ne pušim, niti se družim s ljudima koji tako čine.“
Tijekom odrastanja u lokalnoj crkvi, često smo običavali izgovarati ovakve rečenice, pogotovo tijekom biblijske škole kao tinejdžeri, pokušavajući na takav način reći ”ne” kulturi koja bi nas mamila na ovakve stvari. Bez obzira na to koliko se uskogrudne i legalističke ove rečenice činile, nisu nužno bile pogrješne ni loše.
Tijekom srednjoškolskog obrazovanja imao sam prilike upoznati različite vrste vršnjaka. Na moju sreću, moja crkvena zajednica pokazivala je ljubav prema meni i ohrabrenje, a ta kombinacija omogućila mi je da budem prijatelj s mnogim ljudima, dok sam u isto vrijeme odbacivao neke od njihovih rekreacijskih aktivnosti.
Definitivno sam se trudio biti što dalje od ljudi koji su ovo prakticirali.
Naučio sam da izbjegavanje pojedinih stvari ne znači da se neću zabaviti, nego vjerojatno suprotno i da ću tako svakako izbjeći mnoge nevolje.
Biblija ne govori ništa o pušenju cigareta. Naravno, postoje spomeni o tome što je časni govor, dok velik broj Mudrih izreka govori o tome kakve vrste žena se treba izbjegavati.
No što je s alkoholom? Vino je bilo uobičajeno piće u starome svijetu. Stoga, vidimo nekoliko situacija u kojima se spominje ispijanje alkohola. Kako Biblija govori o vinu i alkoholu? Važan za ovu raspravu je Kristov primjer. Vino se nekoliko puta spominje u zapisima Evanđelja. Je li Krist pio vino?
Je li Krist pio vino?
Mnogi kršćani imaju različita snažna uvjerenja, koja su vezana uz alkohol, uz širok raspon različitih tradicija, ovisno o denominacijama. Od onih koji su bili apsolutno protiv ispijanja alkohola i koji su doveli do zabrane u američkom vremenu Prohibicije, do benediktinskih redovnika, koji su proizvodili vino i tako financirali svoje samostane, crkva ima različite poglede na ovu temu.
No što Biblija kaže? Posebice, što se tiče Kristovog ispijanja vina, što možemo vidjeti u evanđeljima?
Krist je često tijekom svoje službe bio u blizini vina, bilo da se radilo o vjenčanjima kojima je prisustvovao, obrocima ili proslavi Pashe u noći prije Njegove smrti. U svakom od tih primjera, usprkos tomu što je imao mnoštvo prilika za to, Krist nikada nije osudio nikoga tko je pio alkohol, točnije vino.
Što se samoga Krista tiče, možemo vidjeti dva primjera iz Biblije, koji ukazuju na to da je i On također pio vino. Prvo u Mateju 26, 27-29 kada je utemeljio Novi savez, dijeleći kalež vina s dvanaestoricom apostola. Tada Krist izgovara zanimljivu izjavu: „A kažem vam: ne, neću od sada piti od ovog roda trsova do onoga dana kad ću ga – novoga – s vama piti u kraljevstvu Oca svojega.“
Plod trsova znači vino. Implikacija je da je pio prije, ali da neće piti ponovno sve do ispunjenja Kraljevstva. Kristova izjava ne znači da je ovo povezano s alkoholom, na dobar ili loš način. Ovdje se radi o proslavi i utemeljenju Novoga saveza. Vino simbolizira krv, kao i usporedba o vjenčanju, o kojoj je Krist također govorio na posljednjoj večeri.
Nakon toga, Krist primjećuje da Ga se nazivalo proždrljivcem i pijanicom, zbog toga što je došao kao bi ”jeo i pio”. (Matej 11, 9; Luka 7, 34) Otkrivao je ono što je bilo u srcima onih koji su Ga kritizirali, budući da su Ga oni napadali bez obzira na to postio li On ili ako bi jeo s ljudima. Nazivali su Ga pijanicom, jer su vidjeli da ispija vino s grješnicima. No, budući da Krist iako je bio kušan nikada nije sagriješio (1. Petrova 2, 22), iako je pio vino nikada nije prevršio mjeru da bi bio pijan.
VIDI OVO: Smiju li kršćani piti alkohol?
Kada je Krist pretvorio vodu u vino?
Ivan pridaje veliku važnost prvom Kristovom čudu, koje je učinio u svojoj službi. Budući da je bio pozvan na vjenčanje, Krist se najprije pokazao svojoj majci Mariji i nekolicini od svojih učenika, koji su također bili na vjenčanju. Židovska vjenčanja trajala su čak i po nekoliko dana: nekoliko dana slavljenja, plesa i ispijanja vina.
Slavlje još nije bilo gotovo, a domaćinu je gotovo ponestalo vina. To je bio veliki problem. Bez vina, zabava bi morala stati. Marija je nekako znala što se događa i pokušavala je navesti Krista neka nešto učini. On je otišao u spremište, gdje su se nalazili veliki spremnici vode, koja je služila za ispiranje, što je također bilo važno za starozavjetnu čistoću. Ondje je rekao slugama neka napune spremnike vodom i nakon toga je pretvorio vodu u vino.
Svrha ovoga čuda nije ukazivanje na ispijanje alkohola. No opet, Krist ne bi pretvorio vodu u vino, da vino samo po sebi predstavlja nešto ”zlo”.
S obzirom na to da je jasno da je Krist pio vino i da nije imao problem s time, neki kršćani tvrde da to vino nije bilo alkoholno piće, nego da se radilo o soku od grožđa. No nakon što je upravitelj na vjenčanju kušao vino, bio je iznenađen zbog toga što je to bilo najbolje vino koje je ikada probao. Kako to?
Mesija im je dao najbolje vino.
Glavna poanta čuda bilo je otkrivanje stvarnosti novoga stvaranja Novoga saveza. Kroz Krista, sama priroda nas može biti otkupljena. Bog čuva najbolje za kraj: Njegovog Sina i Njegovo Kraljevstvo.
Što je Krist rekao o vinu?
Povijest pokazuje da su fermentirana pića bila uobičajena u drevnim kulturama, iz jednog jednostavnog razloga: vodi se nije moglo vjerovati. Voda može sadržavati različite bakterije. Drevne kulture nisu imale tehnologiju kojom bi mogle pročistiti vodu. Ljudi su često umirali zbog ispijanja vode loše kvalitete. Fermentiranje supstanci kao što je grožđe ubija bakterije i daje nešto što je sigurno za ispijanje. Krist je i sam odrastao u takvoj kulturi.
No, vino koje se ispijalo u svakodnevnim prilikama nije imalo veliki postotak alkohola. To ne bi bilo praktično. No imalo bi malo alkohola, što znači da su se Isusovi kritičari mogli izvući bez posljedica, nakon što su Ga nazivali pijanicom. Jedini drugi stih gdje Krist govori o vinu jest kada vino koristi kao metaforu, koja se također odnosi na Novi savez: „Nitko ne lijeva vina novoga u mjehove stare; inače prodre novo vino mjehove. Ono se prolije, i mjehovi propadnu. Nego vino novo mora se lijevati u mjehove nove. Nitko, koji je pio staro vino, neće odmah novoga. Veli: “Staro je bolje”.“ (Luka 5, 37-39)
Ovo je bila uobičajena praksa, tako da je Krist mogao od nje napraviti primjer. ”Niti jedan” ne čini te stvari sa starim i novim vinom. Isto vrijedi i za Novi savez. Za nova Božja djela potreban je Novi savez, što znači da je Stari zastario. Za dodatne detalje u vezi ovoga možemo pročitati poslanicu Hebrejima.
Ono što je zanimljivo jest to da u nekoliko prilika, Krist koristi vino kako bi objasnio poantu, koja se odnosi na Novi savez i Božja djela.
VIDI OVO: Je li grijeh piti alkohol?
Što Biblija ima za reći u vezi pijanstva?
Biblija nigdje ne daje očiglednu zabranu ispijanja alkohola, no pijanstvo je i dalje problem.
Unutar Pisma, na pijanstvo se nikada ne gleda kao na nešto dobro. Nakon potopa, Noa je posadio vinograd od kojeg je dobio vino i napio se. To je rezultiralo njegovom golotinjom koju je trebalo pokriti. Zbog toga što je Ham pogledao oca i osjetio sramotu, njegova cijela obitelj biva prokleta. (Postanak 9) Sodoma i Gomora bivaju uništeni, Lot ostaje sam sa svojim kćerima, koje nisu imale djece. Njegove kćeri ga napijaju i spavaju s Lotom. (Postanak 19, 30-36)
Ovo su samo dva primjera, koji ukazuju na probleme koji mogu nastati kada se ljudi napiju. Biblija je dosljedna u vezi ovoga. Pijanstvo vodi do donošenja loših odluka, koje imaju posljedice.
Biblija nam isto tako jasno govori zašto ne trebamo biti pijani: „I ne opijajte se vinom u kojem je razuzdanost, nego – punite se Duhom!“ (Efežanima 5, 18) To ne znači da biti ispunjen Duhom znači isto što i biti pijan i glup. To znači da trebamo odabrati na ono što je zaista važno i da se na to trebamo usredotočiti. Što je ono zbog čega se osjećamo dobro nakratko, a što je ono što nam daje vječni život? Duh nam da je ono što je vječno.
U isto vrijeme, Biblija nas uči da trebamo živjeti trijezno (Titu 2, 11-13) i da trebamo prakticirati samokontrolu (Galaćanima 5, 22-23). Ne možemo biti pijanice i živjeti onaj život na kakav nas je Bog pozvao. Ako se opijamo, ne možemo donositi mudre i razumne odluke i ne možemo biti trezveni dok živimo u ovom opasnom i palom svijetu. S obzirom na to da je plod Duha samokontrola, dio onoga što znači biti ispunjen Duhom znači ponašati se u skladu s time, a ne bez kontrole.
Trebaju li kršćani konzumirati vino ili alkohol općenito?
Pismo nas upozorava na izbjegavanje pijanstva i na opasnosti, koje vrebaju kada živimo samo za vlastiti užitak i pijančevanje. (Rimljanima 13, 13-14) No nije li sam Krist išao na zabave gdje se ispijalo vino, kada je išao na vjenčanja? Nije li Krist na pashalnoj večeri rekao ljudima da trebaju piti vino?
Kršćani trebaju imati drugačije zabave od svijeta. Svijet pije kako bi se napio, zaboravio na svoje probleme i zadovoljio svoje vlastite požude. Mi imamo zabave unutar Kraljevstva, a to je drugačije.
Mi se zabavljamo u Kraljevstvu, zbog izvanrednih stvari koje Bog čini. Slavimo zato što nas je Bog izbavio, zato što je Njegova ljubav obilna. Brak je simbol Boga i Njegove Crkve (Efežanima 5, 22-23). Ispunjenje svega što će se dogoditi bit će okrunjeno božanskom svadbom. (Otkrivenje 19, 6-9) Zbog toga Krist neprestano koristi svadbu, kako bi pokazao novi odnos, koji nam je dostupan s Ocem, kroz Njegovo Sina i Duha, a to je nešto što bismo trebali štovati.
Ljudi Kraljevstva također mogu piti vino na Pashi, poput Krista. To slavlje nalazi se unutar konteksta priče, koja govori o poteškoćama, boli i Božje vjernosti, izbavljenja i sile. Ispijanje alkohola u takvim prigodama suprotno je od ispijanja alkohola kako bi se zaboravili problemi. Takvo slavlje priznaje postojanje nevolja, kao i Božju sposobnost izbavljanja nas do onoga što je dobro za nas. To je vrsta zabave na koju trebamo pozvati svakoga. (Luka 15, 1-10)
Kako kršćani mogu iskazati podršku jedni drugima u vezi alkohola?
Dok razvijamo naše stavove u vezi alkohola, trebamo imati na umu da je važna naša sloboda. U Kristu, mi smo u potpunosti slobodni. Iako Biblija ne daje jasne zabrane ispijanja alkohola, ništa ne bi trebalo imati moć nad nama. Nismo slobodni ako ćemo dopustiti bilo kakvoj supstanci, uključujući i alkohol, da ima moć nad nama. Svatko od nas nosi se s različitim problemima. Ako ne možemo biti u kontroli i ako ne možemo imati autoritet u pogledu ispijanja alkohola, onda ga ne bismo trebali piti. Svaka je osoba jedinstvena i svatko treba imati vlastito uvjerenje u vezi ovoga. Trebamo biti osjetljivi po pitanju različitih perspektiva, prisjećajući se da ne trebamo suditi Božje sluge, ako se njihovi ukusi u vezi hrane i pića razlikuju od naših. (Rimljanima 14, 17). Srž je ostati slobodan i trijeznog uma, kako bismo mogli činiti Božju volju.
Autor: Britt Mooney; Prijevod: Ivan H.; Izvor: Ibelieve.com
