Uoči Uskrsa mnogi posežu za bojama kako bi ukrasili jaja, a upravo pisanice, pilići i zečevi nerijetko postaju središnji motivi blagdanskog uređenja domova. Ipak, rijetki se pritom zapitaju kakvu simboliku ti motivi zapravo imaju u kontekstu Uskrsa.
Velečasni Krešimir Žinić iz župe Svetog Šimuna i Jude Tadeja u Cigleni te župe Svetog Ivana Krstitelja u Ždralovima ističe kako poveznica između uskrsne svetkovine i ovih simbola nije uvijek jednoznačna.
„Teško je u simbolima jajeta i zeca pronaći njihovu istinsku povezanost s Uskrsom. U simbolici jajeta još možemo naslutiti sliku Kristova groba i uskrsnuća, jer pilići dolaze na svijet kada dođe vrijeme i razbiju ljusku. Međutim, isto se ne može reći za zeca, čija simbolika nema izravne veze s Uskrsom. On potječe iz poganskog svijeta“, pojasnio je Žinić.
Postoje, dodao je, i različite legende, među kojima se posebno ističe ona o božici plodnosti Eostri, piše Klikni.hr.
„Prema predaji, njemačka božica plodnosti Eostra spasila je pticu koja je umirala od hladnoće pretvorivši je u zeca i podarivši joj krzno kako bi preživjela. Iz zahvalnosti, zec je svake godine božici, ali i djeci diljem svijeta, darivao jaja“, prepričao je velečasni, naglašavajući pritom koji bi simbol trebao biti u središtu uskrsnog značenja.
„Istinski simbol Uskrsa jest janje. Isus je Jaganjac koji svojom žrtvom i prolivenom krvlju oduzima grijehe svijeta. U Starom zavjetu vjerovalo se da krv žrtvovanih životinja čisti i otklanja krivnju naroda. Novi zavjet, međutim, donosi ispunjenje tih žrtava u Isusu Kristu, nakon čega više nije potrebno obredno žrtvovati životinje. Spašeni smo njegovom jedincatom žrtvom i krvlju Jaganjca Božjega. No, to ne znači da možemo živjeti kako želimo, već smo pozvani nastojati živjeti u vjeri i dobrim djelima, nadopunjujući ono što nedostaje patnjama Kristovim za naše spasenje“, zaključio je velečasni Žinić.
