Znanstvenici procjenjuju da u prirodi postoji 1,7 milijun neotkrivenih virusa.
Zaraza COVID-19, koja se proširila po cijelom svijetu i zarazila više od 1,2 milijuna ljudi, počela je kao i druge pandemije i epidemije u povijesti – unutar životinje.
Originalni domaćin virusa skoro pa sigurno bio je šišmiš, vjeruju znanstvenici, baš kao što je bilo i sa Ebolom, SARS-om, MERS-om, ali i slabije znanim virusima, kao što su Nipah ili Marburg. HIV je na ljude migrirao prije više od stotinu godina – s čimpanze. Influenza A skočila je s divljih ptica na svinje, pa na ljude. Štakori su u Africi proširili Lassa groznicu.
Ipak, znanstvenici koji studiraju zoonotske bolesti koje prelaze sa životinja na ljude, kažu da životinje nisu problem. Problem smo mi. Ljudi.
Divlje životinje uvijek su imale viruse koji cirkuliraju kroz njihovo tijelo. No, globalna trgovima divljim životinjama, vrijedna milijarde dolara, širenje poljoprivrednih dobara, deforestacija i urbanizacija dovele su ljude jako blizu životinjama, a virusi su dobili sve više onog što im treba da nas zaraze – mogućnost.
Ovo nam treba poslužiti kao upozorenje
Većina ne uspije u tome. Vrlo malo njih, a među njima je i ovaj, novi koronavirus SARS-CoV-2, dođu do trijumfa, uz svesrdnu pomoć povezane populacije ljudi koja može prenijeti patogen s kraja na kraj svijeta za nekoliko sati.
VIDI OVO: Koronavirus nije pobjegao iz laboratorija: Otkriveno je kako je nastao
I dok se svijet bori s trenutnom zdravstvenom, ekonomskom i socijalnom krizom, većina istraživača kaže da nam ovo treba poslužiti samo kao – UPOZORENJE.
“Pandemije se pojavljuju sve češće”, kazao je za Washington Post Peter Daszak, čelnik EcoHealth alijanse, organizacije koja proučava nove bolesti.
Oko 70 posto zaraznih bolesti vuče porijeklo od životinja
Oko 70 posto novih zaraznih bolesti kod ljudi imaju zoonotsko porijeklo, a znanstvenici procjenjuju da u prirodi postoji 1,7 milijun NEOTKRIVENIH virusa. Znanstvenici tragaju za onima koji bi mogli donijeti sljedeću pandemiju, a mjesta gdje se pojavljuju imaju tri zajedničke stvari – dosta ljudi, raznolike životinje i biljke i rapidne promjene okoliša.
VIDI OVO: 24 mita o koronavirusu
Dom najčešćim zoonotskim domaćinima su štakori i šišmiši. Skoro polovinu svih sisavaca čine glodavci, a četvrtinu čine šišmiši. No, u tropskim regijama šišmiši čine 50 posto svih sisavaca koji žive u tom području – iako su oni izuzetno važni polinatori i uništavaju nametnike, također su nevjerojatni nosioci virusa, piše Radio Sarajevo.
