Možda bismo htjeli, a možda ne bismo htjeli znati gdje smo se duhovno ‘locirali’ u ovo blagdansko vrijeme. Da se razumijemo, čovjek je, iz objektivnog kuta, negdje doista ‘lociran’ po ovom pitanju.
Generalno govoreći, gotovo svi prebivamo u jednom od ova tri ‘božićna slijeda’:
- Božićni sajam, božićni popust, božićni koncert, božićno drvo, božićni pokloni, božićna priredba, božićni baloni, božićni ručak…
- Božićna strka, božićni nemir, božićna frustracija, božićna usiljenost, božićna usamljenost, božićna tjeskoba, božićno siromaštvo…
- Isus je Svjetlo, Isus je Spasitelj, Isus je uskrsnuo, Isus je Put, Isus je Mir, Isus je Život, Isus je došao i opet će doći…
‘Prvi slijed’ je, rekao bih, tradicionalno-ugođajni, drugi je emocionalno-egzistencijalni, a treći je duhovno-esencijalni.
Bez spoznaje, shvaćanja i prihvaćanja ovog ‘trećeg slijeda’, prva dva slijeda imaju tek ljudsko-svjetovnu, ali ne i božansko-duhovnu dimenziju. Treba napomenuti da će ljudi koji se vide u ovom ‘drugom slijedu’, smisao i smirenje naći jedino ako se priklone istini trećeg slijeda, a ne onog prvog.
Dakle, smisao Božića je u ovome: Isus Krist je došao u naš svijet da uđe u naša srca. Da spasi onog tko se dade spasiti. Da oprosti i iscijeli one koji mu priđu u poniznom, a ne oholom stavu srca.
I ukoliko je i danas živ i stvaran po svome Duhu, tada je On Dar nad svim drugim darovima. Tada je On i nad svim drugim ugođajima i običajima. Onda je i iznad svake samoće, razočaranja i nepravde. Baš kao i iznad svakog prolaznog uspjeha, sreće i zadovoljstva. Jer On nije tek mali Bog, Božić, nego Alfa i Omega, početak i Svršetak. Onaj koji ‘jest, koji bijaše i koji će doći’.
Proslavljati Njega, biti u Njemu, radovati se Njemu – glavni je smisao svakog Božića. Sve drugo je varijacija na temu ‘Kako je čovjek sam sebi ukrao Božić’. Sve drugo je zamjena teza i imitacija svjetla.
Dao Bog da nam se otvore oči i srca za istinski smisao Božića – za Krista Isusa! U životu smo se otvarali za mnogo toga i nije nam donijelo trajno zadovoljstvo. Znam, otvoriti se za Njega nije jednostavno, jer postoje naslijeđeni i stečeni obrasci, kao što postoji i naš nezgodni ego. Zapravo, ništa toliko strašno da ne bi bilo nadvladano iskrenom i poniznom molitvom.
U tom smislu, od sveg srca želim svima – uistinu blagoslovljen Božić!
”A svima koji ga primiše dade vlast da postanu djeca Božja!” (Ivan 1,12)
Autor: Dražen Radman
