Prorok Hagaj: O čemu govori njegova knjiga u Bibliji?

Prorok Hagaj je jedan od dvanaestorice malih proroka Staroga zavjeta. O čemu govori njegova kratka biblijska knjiga?

Knjiga proroka Hagaja zasigurno nije najpoznatija biblijska knjiga. Sadrži samo dva poglavlja i govori o obnovi hrama u Jeruzalemu, što nije tema koja bi jako zanimala suvremene kršćane.

No kada tu knjigu čitamo pažljivo i s namjerom, vidjet ćemo da ova knjiga sadrži vrijedne lekcije za vjernike iz svih stoljeća i s cijele planete.

Prorok Hagaj – povijesna pozadina knjige

Prvi stih knjige proroka Hagaja tvrdi da je napisana u drugoj godini perzijskog kralja Darija. Bila je to godina 520. prije Krista. Ovo je bilo posebno vrijeme za narod Izraela, jer su se upravo vratili iz progonstva.

Kad je Bog vratio Izraelcima njihov vlastiti teritorij, zemlju Kanaan, upozorio ih je neka se ne okreću od Njega. Jer da jesu, Bog bi se okrenuo od njih.

Bili bi prognani iz Obećane zemlje u strane zemlje. Ljudi su obećali da će svim srcem služiti Gospodinu. Ali tijekom sljedećih stoljeća, oni su se više puta okretali od Boga i umjesto toga služili su idolima. Kao posljedica toga, odvedeni su u progonstvo.

Međutim, Bog ih nije zauvijek napustio. 538. godine prije Krista perzijski je kralj dopustio Izraelcima da se vrate u svoju zemlju. Ostatak naroda počeo je obnavljati svoju zemlju, uključujući hram u Jeruzalemu.

No, iako im je bilo dopušteno ponovno živjeti u svojoj zemlji, Perzijanci su ih i dalje kontrolirali i Izraelci su bili u velikoj mjeri ovisni o kralju Dariju. Ovo je pozadina knjige proroka Hagaja.

Prorok Hagaj
Foto: Pixabay

Knjiga proroka Hagaja – važne činjenice

Knjiga proroka Hagaja sastoji se od niza propovijedi:

  • U prvoj propovijedi Bog poziva ljude neka obnove hram. Kad su se prvi put vratili iz progonstva, počeli su graditi. No, naišli su na otpor susjednih skupina ljudi, a nakon nekog vremena izgubili su motivaciju. Iako je prošlo šesnaest godina, hram je još uvijek ležao u ruševinama. To je jasan znak lošeg duhovnog stanja ljudi. Njihov nedostatak napretka više nije zbog teških okolnosti, već zbog njihovih različitih prioriteta. Tvrde da „još nije došlo vrijeme za obnovu Gospodinova doma,“ ali pronalaze dovoljno vremena za uljepšavanje vlastitih kuća! Bog im govori da je siromaštvo i nesreća koju trpe njegov sud o njihovom nemaru. Poziva ih neka ponovno počnu graditi.

Narod se pokorava Božjim riječima. Tada Bog ponovno govori kako bi ih ohrabrio: „Ja sam s vama, objavljuje Gospodin.“ (Hagaj 1, 13)

  • Četiri tjedna nakon što su ljudi počeli graditi, Bog im ponovno govori kroz Hagaja. Neki od Izraelaca koji su se vratili iz progonstva, vidjeli su Salomonov hram prije nego što je bio uništen. Sjećaju se kako je izgledao prekrasno, dok je novi hram u usporedbi s njime “ništa.” Bez obzira koliko se trudili, nikada neće moći dosegnuti sjaj ovog nekadašnjeg hrama. To ih čini tužnima i depresivnima. Stoga ih Bog još jednom uvjerava da je s njima i obećava: „Ispunit ću ovaj dom slavom i na ovom ću mjestu dati mir, objavljuje Gospodin nad vojskama.“ (Hagaj 1, 7-9) Bez obzira koliko djelovali radovi koje su radili, Bog će ih blagosloviti i učiniti dijelom Njegove slavne budućnosti. 
  • Sljedeća poruka Hagaja nastala je tri mjeseca nakon prve opomene za obnovu hrama. Ovog puta Gospodin se obraća podijeljenosti srca ljudi. Poziva se na poznata pravila o ritualnoj čistoći, kako bi objasnio da dobra djela ne mogu učiniti ljudska srca čistima. Vanjska poslušnost ne zamjenjuje unutarnju odanost i iskrenu ljubav. Božje “rješenje” za njihovu polovičnost nije ponovno kažnjavanje naroda. Suprotno tome, On kaže: “Udarao sam snijeću, medljikom i gradom svako djelo vaših ruku, ali nikoga nema k meni” – riječ je Jahvina. “Stoga dobro pripazite od današnjeg dana unapredak – od dvadeset i četvrtoga dana devetoga mjeseca, kad se stao graditi Hram Jahvin, pripazite dobro ima li još žita u žitnici? Ni vinova loza ni smokva, ni mogranj ni maslina nisu rađali! Al` od ovog dana ja ću blagosloviti.“ (Hagaj 2, 17-19) Bog će zasipati ljude svojom milošću kako bi im dokazao koliko je dobar.
  • Posljednja propovijed obraća se Zerubabelu, namjesniku. Bog obećava da će ugnjetavanju od strane trećih naroda doći kraj i Zerubabel će dobiti kraljevsku vlast. Na prvi su pogled ovi stihovi problematični, jer se čini da se obećanje nije ispunilo! Iz drugih izvora znamo da je i 500 godina kasnije, u Isusovo doba, izraelski narod još uvijek bilo ugnjetavano od strane trećeg carstva. Zerubabel nikada nije postao kralj. Ali Matejevo evanđelje nam skreće pažnju na Zerubabelove potomke i pokazuje da je Isus Krist rođen iz njegove kraljevske loze. (Matej 1, 12-16) On je Kralj slave koji će vladati narodima i čija vladavina nikada neće prestati. (Luka 1, 30-33)

Prorok Hagaj – neke lekcije za nas 

  • Ljudi u Hagajevo doba znali su da Bog od njih želi neka obnove hram, ali zanemarili su svoj poziv, jer su gradnju vlastitih domova smatrali važnijim. Odvojite trenutak za razmišljanje o svom životu. Postavljate li prave prioritete ili zanemarujete svoj poziv? 
  • Ponekad bi nas Bog mogao pozvati da učinimo nešto teško. Ali On nas uvjerava da je s nama, pročitajte Matejevo evanđelje 28, 20. Potiče nas i jača da izvršavamo dužnosti, koje nam zapovijeda. 
  • Bog svoju djecu ispravlja i uči, korak po korak. Ne zahtijeva da budemo savršeni prije našeg odnosa s Njim; da je to moguće, Spasitelj nam uopće ne bi trebao. Možemo doći Bogu takvi kakvi jesmo, ali kao što su Izraelci neprestano dobivali ukaze i prijekore o svojoj polovičnosti, Bog može suočiti današnje vjernike s uzorima grijeha u njihovom životu s kojima se trebaju obračunati. 
  • Bog nas ohrabruje vizijama svoje slavne budućnosti. Ne znamo uvijek kada će se one ostvariti ili kako će se točno ispuniti. Ali čitanje knjige o Hagaju, u kontekstu cijele Biblije, jača našu vjeru u vezi toga da će Bog učiniti ono što je obećao. 

Autorica: Gretje Commelin; Prijevod: Ivan H.; Izvor: Biblword.net

PROČITAJTE JOŠ: