Čitatelji Biblije brzo mogu uočiti razlike između Staroga i Novoga zavjeta. U ovom članku autor objašnjava koje su najveće razlike između njih.
Čak i uz najelementarnije razumijevanje Biblije, jedna stvar koju većina ljudi zna je da se Biblija sastoji od Starog i Novog zavjeta. Kada pomislite na tu riječ zavjet, ona se također može tumačiti kao savez. To jednostavno znači da Stari zavjet govori o starom savezu, a Novi zavjet je novi savez.
Za trenutak ću objasniti što je to savez. Razlika u savezima samo je jedna od stvari koje treba znati o razlici između Starog i Novog zavjeta. Počnimo odande i promotrimo koje druge razlike možemo naučiti usput.
1. Savez Zakona nasuprot Savezu milosrđa
Jedna od glavnih razlika između Starog i Novog zavjeta je središte na Zakonu nasuprot milosrđu. To bi mogla biti najveća razlika između Starog i Novog zavjeta. Središnji fokus Starog zavjeta ili Starog saveza je Zakon ,koji je otkrio Božji sveti životni standard. Zakon je jasno definirao što Bog traži od svog naroda. Kao što smo naučili gledajući unatrag i čitajući Stari zavjet, dok je Zakon otkrio standard, nikome nije dao mogućnost življenja u skladu sa standardom. Iako su ljudi pokušavali, nisu uspjeli, jer Zakon tada nije mogao promijeniti srca, a to ne može učiniti ni danas. Uđite u Novi zavjet ili novi savez. Glavna tema Novog zavjeta je milosrđe. Dok je Zakon još uvijek prisutan i otkriva kako Bog želi da živimo te nam pokazuje grijeh, milosrđe čini ono što Zakon ne bi mogao učiniti. Milosrđe otvara vrata za spasenje i za to da budemo proglašeni pravednima. To se ne događa jer se možemo držati Zakona, jer ga ljudi još uvijek ne mogu držati. Milosrđe nam dopušta da se pouzdamo u Onoga koji je savršeno ispunio Zakon za nas, a to je Isus. Milosrđe je ono što je bilo nemoguće učinilo mogućim. Naša sposobnost da budemo proglašeni pravednima poštujući zakon bila je nemoguća. Međutim, naša sposobnost da budemo opravdani milošću kroz vjeru u Isusa Krista je moguća. Dok je Stari zavjet otkrio naš grijeh, Zakon, Novi zavjet nam pokazuje kako se nositi s našim grijehom, milosrđem. Ukratko, milosrđe je za nas učinilo ono što mi sami nismo mogli učiniti.
„Uistinu, što je bilo nemoguće Zakonu, jer je zbog tijela onemoćao, Bog je učinio: poslavši Sina svoga u obličju grešnoga tijela i s obzirom na grijeh, osudi grijeh u tijelu da se pravednost Zakona ispuni u nama koji ne živimo po tijelu nego po Duhu.“ (Rimljanima 8, 3-4)
2. Pokriveni vremenski okvir i vrijeme u kojem je napisano
Stari zavjet sadrži trideset i devet knjiga Biblije i napisan je u razdoblju od otprilike tisuću godina. Prva i najstarija knjiga napisana u Starom zavjetu bila je Knjiga o Jobu, iako neki učenjaci tvrde da bi to mogla biti Knjiga Postanka. Kao što možete vidjeti, Stari zavjet pokriva veliki dio povijesti, počevši s pričom o stvaranju, vodeći nas kroz naraštaje izraelskog naroda, što je poput crkve u Novom zavjetu. Za trenutak ću objasniti o čemu se radi, jer je ovo važno za proučavanje Starog zavjeta.
Nasuprot tome, Novi zavjet, koji sadrži dvadeset i sedam knjiga, napisan je u mnogo kraćem razdoblju. Postoji rasprava o tome koja je prva knjiga napisana u Novom zavjetu. Mnogi učenjaci vjeruju da je Jakovljeva poslanica napisana oko 50. godine. Bez obzira koja je knjiga prva napisana, cijeli Novi zavjet napisan je za otprilike pedeset godina. Novi zavjet pripovijeda priču o Kristu i rođenju crkvenog doba u kojem još uvijek živimo.
3. Ukazi i nagovještaji otkriveni
Jedna od razlika između Starog i Novog zavjeta je da Stari zavjet ima ukaze i nagovještaje, koji su ispunjeni u Novom zavjetu. Ukaz ili nagovještaj, odnosi se na osobu, događaj ili mjesto u Starom zavjetu, koje ukazuje na nešto ili je nagovještaj nečega što će se dogoditi u Novom zavjetu. Dopustite mi da vam dam primjer koristeći Josipa u Starom zavjetu, koji je bio ukaz na Isusa u Novom zavjetu.
- Josip je bio Jakovljev najdraži sin. Isus je Božji jedinorođeni Sin.
- Josipa su mrzila njegova braća. Isus je bio omražen i nije Ga primio vlastiti narod.
- Josip je bio u zatvoru zbog zločina koji nije počinio. Isus je razapet zbog grijeha koje nije počinio.
- Josipov položaj u Egiptu omogućio mu je da izbavi svoj narod od gladi. Isusov položaj kao Spasitelja i Gospodina dopušta mu da nas izbavi od našeg grijeha.
Ovi ukazi i nagovještaji nalaze se u cijelom Starom zavjetu, a svi upućuju na stvari u Novom zavjetu. Kada čitate Stari zavjet, u redu je tražiti ih. Evo jednostavnog pitanja koje možete postaviti u svojoj studiji? Simbolizira li ta osoba, mjesto ili događaj nešto što se događa u Novom zavjetu? Dok budete istraživali odgovor, počet ćete uviđati različite ukaze i nagovještaje u Starom zavjetu.
4. Putovanje Izraela nasuprot putovanju Crkve
Cijela je Biblija otkrivanje Božjeg otkupiteljskog plana za čovječanstvo. Jedna od razlika između Starog i Novog zavjeta jest kako se ovaj plan otkriva i kako se on provodi. U Starom zavjetu središte je na izraelskoj naciji. Izrael je središnja figura, jer Bog uspostavlja savez s ovom nacijom. Bog je za sebe uspostavio narod na zemlji koji će formirati lozu, kroz koju će Krist doći. Kroz ovu lozu i Kristov dolazak Bog ispunjava obećanje koje je dao Abrahamu.
„…i svi će narodi na zemlji biti blagoslovljeni po tebi.” (Postanak 12,3)
Cijeli svijet dobiva blagoslov zbog Isusa Krista i cijeli Stari zavjet kroz izraelski narod ukazuje na Njega.
Kad dođemo do Novog zavjeta, on otkriva i pojašnjava Božji plan za čovječanstvo. Dok je Izrael bio u središtu Starog zavjeta, u Novom zavjetu vidimo da Božji plan cijelo vrijeme nije bio samo otkupiti Izrael, već otkupiti sve narode na zemlji. Dok smo se upoznali s Isusom, njegovim životom, smrću, uskrsnućem i uzašašćem, oni koji su prenijeli poruku nisu bili samo Židovi ili izraelski narod, već i Crkva. Novi zavjet usredotočuje se na Isusa i njegov odnos prema crkvi. Ne crkva koja se sastoji samo od Izraelaca, već crkva sastavljena od ljudi iz svakog plemena, nacije i jezika što je uistinu bio Božji plan cijelo vrijeme.
Postoji uobičajena referenca koji kaže da je Stari zavjet skriveni Novi zavjet, a da je Novi zavjet otkriveni Stari zavjet. Kada shvatite Božji plan i njegovo djelovanje kroz Izrael u Starom zavjetu i kroz Crkvu u Novom zavjetu, to oživljava ovu izjavu. Aktivno živimo u doba Novog zavjeta i iako su pisani spisi možda potpuni, doba Crkve još nije. Stari zavjet nam je rekao da će Mesija doći. Novi zavjet Ga je otkrio i sada to mi moramo objaviti narodima. Unatoč nekim razlikama između Starog i Novog zavjeta, plan se nije promijenio. Isti Bog bdije nad svojom Riječju i vjeran je u smislu njezina ostvarivanja. Dobro je znati da razlike između Starog i Novog zavjeta nisu razlike u proturječnostima, već razlike u nadopunjavanju. Oboje zajedno otkrivaju tko je Bog i Njegov konačni plan i želju za cijelo čovječanstvo.
Autor: Clarence L. Haynes Jr.; Prijevod: Ivan H.; Izvor: Crosswalk.com
