Iluminati su prosvjetiteljsko društvo koje je u Bavarskoj u Ingolstadtu 1776. utemeljio profesor prava Adam Weishaupt.
U Njemačkoj su tom redu pripadale mnoge poznate osobe, poput Goethea i Herdera. Od svojih članova iluminati su zahtijevali religiozno prosvjećenje i širenje humanističko-kozmopolitske ideje.
Iluminati nisu vjerovali u kršćanskog Boga. Smatrali su kršćanstvo iracionalnim, a ipak su bili pod utjecajem mistične židovske kabale, slobodnih zidara, egipatskog hermetizma, alkemije i još puno toga.
Članovi su nastojali kršćanstvo zamijeniti “religijom razuma”, dok njihova uvjerenja dijele više zajedničkog s okultizmom nego s prosvjetiteljstvom. Okultizam uključuje “različite teorije i prakse” u vezi s “nadnaravnim silama ili bićima” koje se “usredotočuju na pretpostavljenu sposobnost praktičara da manipulira prirodnim zakonima za vlastitu ili dobrobit svog klijenta”.
“Pokret” se širio Europom, od Italije do Danske i od Varšave do Pariza. Postoje glasine da iluminati postoje do danas.
Što iluminati vjeruju?
1. Tajnovitost – članovi iluminata promovirali su hijerarhiju. Isus je govorio o pitanju hijerarhije: “Tako će posljednji biti prvi, a prvi posljednji” (Matej 20, 16).
2. Hijerarhija – podjela po klasama unutar reda bila je važna.
3. Božanstvo – njihova popularna ideja bila je da pripadnici najviše klase unutar njihovog reda mogu posjedovati posebno “duboko, mistično i božansko znanje” (gnoza). U biti, netko je postao božanstvo, intelektualno se uzdigao na višu razinu, te je bio sposoban i imao pravo podrediti prirodni svijet svojim namjerama i planovima za osobnu korist ili dobrobit iluminata.
4. Prosvijetljeno razmišljanje – njihovo empirijsko razmišljanje bilo je superiornije od bilo koje religije.
Biblijski odgovor iluminatima
Inteligencija ne spašava čovjeka niti ga uzdiže. Kada su farizeji pokušali uhvatiti Isusa u zamku, optužujući ga da huli na Boga, to ih je spriječilo da u Njemu prepoznaju obećanog Spasitelja. Isus je rekao: “Jao vama, zakonoznanci! Uzeste ključ znanja: sami ne uđoste, a spriječiste one koji htjedoše ući.” (Luka 11, 52)
PROČITAJTE: Zašto nam treba Spasitelj?
Iako 10 Božjih zapovijedi daju smjernice za život, čovjek ne postiže spasenje slijedeći pravila. Kršćani su spašeni milošću. Kada osoba vjeruje u Krista za spasenje i podvrgava se procesu posvećenja, snagom Duha Svetoga, postaje sve sličnija Kristu i odabire živjeti prema dvjema najvećim zapovijedima: ljubi Boga svim srcem, dušom, umom i snagom, te ljubi bližnjega svoga kao samoga sebe (Matej 22, 36-40).
Biblijski stav prema iluminatima
Kršćani ne nadziru, ne sude i ne kažnjavaju jedni druge, čekajući da njihovi bližnji pogriješe. Kršćanin je odgovoran Bogu i ne živi u strahu od svojih bližnjih, ali “ako tko bude uhvaćen u kakvom prijestupu, vi duhovni ispravite ga u duhu blagosti …” (Galaćanima 6, 1).
Kršćanstvo je otvoreno svakome tko će vjerovati u Krista za spasenje – muškarac, žena, dijete ili odrasla osoba; bogati ili siromašni. Bog čuje kako ljudi reagiraju na dobru vijest: ili s pokajanjem i odanošću ili s ravnodušnošću ili prijezirom. Bogatstvo ili akademski uspjeh ne određuju hoće li netko vjerovati u Krista za spasenje ili potpuno odbaciti Boga.
